Hrvatsko dizajnersko društvo

Približavanje definiciji

Dizajn

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Objavljeno: 26.07.2007.

Produkt dizajn

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.

Objavljeno: 07.12.2007.

Grafički dizajn

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi... Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn usmjeren korisnicima

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).

Objavljeno: 03.09.2008.

Dizajn interakcija

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.

Objavljeno: 09.12.2007.

Upotrebljivost

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.

Objavljeno: 05.02.2008.

Modni dizajn

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn ambalaže

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn elektronskih medija

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn sučelja

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Objavljeno: 19.06.2007.

Uspostavljanje kronologije

Plakat budućnosti - virus u strukturama društva

"Dizajneri plakat iz statične, "zaokružene" prostorne forme polako preobražavaju u neku vrstu "komunikacije u vremenu", one koja se očito mijenja trajanjem, animira se i pomiče u različitim digitalnim formatima kao što su gif-ovi i slični, kolažira se s raznovrsnim digitalnim otpatcima u obliku glitch-eva, ukratko, širi svoje semantičko polje na načine koje su ranije samo rijetki mogli zamisliti. Nasuprot tom spektru inovativnosti leži netalasanje onoga što se danas još uvijek naziva političkim plakatom, tržišnim plakatom ili naprosto plakatom kao elementom marketinških kampanja" - PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 12.05.2015.

Milton Glaser - nemirni Njujorčanin

Milton Glaser je za generacije mlađih kolega predstavljao, i još uvijek predstavlja, živi dokaz da se na međunarodnom tržištu dizajna može (pre)živjeti i istodobno biti iskreni idealist, bez trunke cinizma u javnim nastupima, bez fige u džepu i bez kompromitiranja vlastitog rada, štoviše demistificirajući ga ne kao umjetnost, nego baš kao rad, predan i dugotrajan

Objavljeno: 12.02.2015.

Kompromis s kontekstom

Osvrt na izložbu suvremenog španjolskog dizajna "Reset Design: New Working Models" (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 11. prosinca 2014. – 25. siječnja 2015.).

Objavljeno: 15.01.2015.

Dizajner u sinergiji sa svakodnevnicom

Prikaz izložbe "Bruno Planinšek: Portret dizajnera" u zagrebačkom Tehničkom muzeju, od 15. prosinca 2014. do 15. ožujka 2015.

Objavljeno: 23.12.2014.

Pop-izložba u paket-aranžmanu

Prikaz izložbe "Jugoton: istočno od raja, 1947. - 1991." u zagrebačkom Tehničkom muzeju, od 20. listopada do 30. studenog 2014.

Objavljeno: 10.11.2014.

Apstrakcija, modernizam i voajerizam

Prikaz izložbe "Merci Picelj: iz arhiva i knjižnice Ivana Picelja"
(Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 26. rujna – 19. listopada 2014.)

Objavljeno: 27.10.2014.

Industrijski / produkt dizajn 2013 - 2014

"Najveći izazov pred produkt dizajnerima danas jest održati dostignuti standard, tržište je na začetku i doslovno svakim danom postaje sve kompetitivnije, što će u konačnici dovesti do jasne profilacije samih dizajnera. Nedostatak takve profilacije dobrim dijelom odražava i slabu profiliranost tržišta, koje je još uvijek u razvoju" - Piše: TIHANA TARABA

Objavljeno: 15.09.2014.

Dizajn vizualnih komunikacija 2013 - 2014.

"'Hrvatska dizajnerska scena, pa tako i produkcija podijeljena je u sve jasnije definirane niše. Dogodilo se ono što je pred desetak godina bilo gotovo nezamislivo; dogodila se specijalizacija. Mladi dizajneri po završetku formalnog obrazovanja kreću u profesionalni život s već jasno izgrađenim stavom što žele raditi. Nema svaštarenja po raznim studijima, sve je manje šegrtovanja i ispipavanja tržišta po receptu 'idem par godina u neku agenciju, pa ću otvoriti svoj studio'... Nove generacije se hvataju područja za koje imaju interes ili smatraju da se tom dizajnerskom podkategorijom oportuno baviti' - Piše: VANJA CUCULIĆ

Objavljeno: 12.09.2014.

BOGDAN BUDIMIROV (Nagrada HDD-a za životno djelo 2014.)

"Totalna koordinacija proizvodnje materijalnog okoliša pokazala se političkom utopijom, a dilema koju je artikulirao Cedric Price pitanjem: „tehnologija je odgovor, no što je pitanje?“ ostaje otvorena. No etička, pa i estetska dimenzija integralnog projektiranja koja inzistira na utemeljenosti odluka u racionalnim argumentima je još uvijek aktualna. Zato su metode, znanje i vrijednosti koje Budimirov razvija i zastupa u najmanju ruku jednako važni kao i njegovi realizirani radovi" - Piše: MAROJE MRDULJAŠ

Objavljeno: 29.08.2014.

NEVOLJE SAMOREPREZENTACIJE - Uvod u Pregled hrvatskog dizajna 1314

"Proizvod koji izgleda najljepše, koji najvještije piše najnovijom tipografijom, koji govori u najpametnijim dizajnerskim referencama i priča najčarobnije priče, nije uvijek najbolji proizvod. Izazov pred današnjim dizajnerima, koji raspolažu s više alata, znanja, informacija, resursa i trikova nego bilo tko od njihovih prethodnika, bit će u nadvladavanju zavodljivih zamki samoreprezentacije. U izrazito kompetitivnom i narcisoidnom okruženju to je veliki izazov. U onom malo širem okruženju, koje treba njihovu pomoć, ekspertizu i suradnju s ostalim akterima, to je i velika odgovornost" Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 28.08.2014.

Život u krugovima koji se šire

Prikaz izložbe "Početnica zajedničkog djelovanja 2013.-14.", vizualne umjetnice Andreje Kulunčić i niza koautora i suradnika, održane od 23. svibnja do 30. lipnja u Galeriji Nova u Zagrebu.

Objavljeno: 24.06.2014.

Bio-mehaničke svjetiljke za svačije kućanstvo

Osvrt na izložbu škotsko-francuskog dizajnera Neila Poultona, Design by Neil Poulton, od 19. studenoga do 21. prosinca 2013. u Gliptoteci HAZU, Zagreb

Objavljeno: 03.01.2014.

Hrana za dizajnere

Izložba Hungry Designers sa svojom tematikom "dizajna hrane", „dizajna za hranu“ ili „dizajna o hrani“ na prvi se pogled može činiti kao eksploatiranje još jedne niše u kojoj se sam pojam dizajna i njegova uloga dodatno razgranava u nove pomodne specijalizacije i u kojem se, posljedično, komodificira još jedan partikularni aspekt kulture svakodnevice.

Objavljeno: 12.11.2013.

Održan kolegijalni susret '30 godina poslije'

U četvrtak, 25. srpnja 2013, u prostoru HDD-a održan je neformalni kolegijalni susret '30 godina poslije', na kojem su sudjelovali članovi emeriti Hrvatskog dizajnerskog društva (među kojima su bili i neki od osnivača Društva dizajnera Hrvatske), ostali aktivni članovi, te njihovi gosti.

Objavljeno: 03.09.2013.

(Ne)ovisnost i diskontinuitet - Što, kako i za koga Galerija Nova?

Vijest o tome kako Zagrebački Holding, preko AGM-a, otkazuje ugovor kustoskom timu WHW za vođenje Galerije Nova, nije tek vijest o mogućem gašenju jednog galerijskog programa, nego o gubitku jedne iznimno vitalne žarišne točke kroz koju su se otvarala, diskutirala i demonstrirala neka od najvažnijih umjetničkih, kulturnih i društvenih pitanja u proteklom desetljeću. Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 29.07.2013.

Brzi uspon i polagani pad modernističke utopije

Kritički osvrt na izložbu 'Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969. – 1980.' u galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda (27. 3. – 13. 4.), piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ.

Objavljeno: 29.07.2013.

Post-scriptum konferencije 'Dizajner - Autor ili univerzalni vojnik 4: Obuka'

Posjetili smo četvrtu po redu konferenciju, održanu u Beogradu od 27. do 30. ožujka, i vratili se sa svežnjem iscrpnih izvještaja, koje vam polako otkrivamo.

Objavljeno: 29.07.2013.

Reakcija HDD-a na povlačenje plakata za kazališnu predstavu 'Fine mrtve djevojke'

Hrvatsko dizajnersko društvo izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povlačenja već usvojenog, otisnutog i distribuiranog plakata za predstavu Fine mrtve djevojke čiji je naručitelj i nakladnik Kazališta Gavella, nakon javnog pritiska nekoliko vjerskih udruga i portala, te izravnog naloga gradonačelnika Milana Bandića da se plakat povuče iz upotrebe

Objavljeno: 29.07.2013.

'Godine kada nije bilo vremena' - osvrt na beogradsku retrospektivu grupe Škart

U Salonu Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu održana je retrospektivna izložba 'Škart: poluvreme' multimedijalne i interdisciplinarne umjetničke grupe Škart, povodom (otprilike) dvadesete godišnjice njihovog djelovanja. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Numenova instalacija Tape – Ni na nebu ni na zemlji

Instalacija „Tape“ mijenja i percepciju prostora, osobito javnog prostora, i njegove protežnosti onkraj uobičajenih fizičkih granica. Tamo gdje je dostupna pružit će iskustvo blisko levitiranju, malo ćete ju istraživati, a onda odvojiti barem trenutak za čistu dokolicu. U današnje vrijeme, to nije mala stvar. - Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 27.06.2013.

Anatomija produkt dizajna: Grupa - „3angle“

'Ako ih pitate što bi bilo osnovno konceptualno polazište za njihove radove općenito, trojac iz Grupe će reći kako se ipak radi o kontekstu te da sve proizlazi iz „prihvatljivog kompromisa između vlastite ideje i ograničenja koja nose materijal, prostor i vrijeme' - Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 18.06.2013.

Dnevnici postanka nove zajednice umjetnika

Osvrt na izložbu [artist's book], predstavljanje projekta Kustoske platforme 2013, u galeriji Galženica, od 15. ožujka do 12. travnja 2013. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 02.04.2013.

Bol, novac i ništice - o umjetničkoj praksi Mladena Stilinovića

Recenzija izložbe +Mladen Stilinović: Nula iz vladanja, retrospektiva', Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, studeni 2012. – veljača 2013. Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 30.01.2013.

KOMENTAR: Izložba 'Ideologija ljepote' Karima Rashida u Muzeju suvremene umjetnosti

"Kad bi problem bio samo u inflaciji fetiš dizajn objekata, mogli bismo tolerirati zaluđenost ljepotom, idealizam apostola vrlog novog svijeta. Problem je u tome što je estetika Karima Rashida više nego upitna, kako u smislu proporcija i harmonije, tako i u smislu artikulacije forme i konceptualnog jedinstva" – Piše: NIKOLA RADELJKOVIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Što je krivo s ideologijom ljepote - o zagrebačkoj izložbi Karima Rashida

Recenzija izložbe 'Karim Rashid: Ideologija ljepote', Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, listopad 2012. Piše: Marko Golub

Objavljeno: 27.11.2012.

'Knjige umjetnika (HR)' - prikaz izložbe

U galeriji Academia Moderna i Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu tijekom rujna i listopada postavljena je izložba Knjige umjetnika (HR), mali, ali ambiciozni projekt pregleda povijesti i mapiranja budućnosti tog medija u lokalnom kontekstu. Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 15.09.2012.

Modni i odjevni dizajn 2011 - 2012

''Opće je poznata situacija da tekstilna industrija u Republici Hrvatskoj skoro ne postoji te je s time industrijalizacija modnog proizvoda gotovo nemoguća. Prema tome, made to order i manufakturni princip rada za sada je karakteristika autora u profesionalnoj kategoriji modnog dizajna gdje nailazimo na nekoliko autora čija je izvedba na razini one svjetski poznatih modnih kuća' - PIŠE: SILVIO VUJIČIĆ

Objavljeno: 11.10.2012.

Produkt dizajn 2011. - 2012.

'Nadolazeće razdoblje vjerojatno će predstavljati velik izazov. Struka je na prekretnici. Svjedočimo svojevrsnom paradoksu; dok u društvenom kontekstu gledamo konstantno urušavanje aktualnog prezasićenog globalnog post-industrijskog društva temeljenog na kontroli i profitu, u znanstveno-tehnološkom doživljavamo renesansu; od razvoja nano i inteligentnih materijala do sveprisutne digitalizacije i potpune demokratizacije razmjene informacija putem Interneta.' - Piše: NEVEN KOVAČIĆ

Objavljeno: 27.09.2012.

Dizajn vizualnih komunikacija 2011. - 2012.

'Ovakav izbor pokaznih primjeraka iz kategorije uspijeva zadržati pristojnu razinu kvalitete i ostati uzoran dizajnerima, ali i njihovim potencijalnim naručiteljima. Ipak, u njemu nedostaje rješenja koja izazivaju ili zavist ili ubrzan rad srca. U velikoj ga mjeri obilježava predvidljivost, prisutna ponajprije u odabiru uhodanih i sigurnih putova - PIŠE: NARCISA VUKOJEVIĆ

Objavljeno: 05.10.2012.

Dizajn elektronskih i interaktivnih medija 2011. - 2012.

'Šire gledano, needuciranost tržišta, a pogotovo neuvažavanje potreba i očekivanja korisnika je jedan od temeljnih problema koji onemogućavaju brži razvoj ovog medija u Hrvatskoj. Na ovom segmentu je potrebno intenzivno raditi u smislu sustavne edukacije tržišta i u smislu motivacije produkcijskih agencija da u svoje procese aktivnije uvedu edukaciju klijenata te fazu analize i projektiranja, kako bi mogli očekivati da će finalni proizvodi zadovoljavati potrebe i naručitelja i korisnika.' - Piše: VANJA BERTALAN

Objavljeno: 20.09.2012.

Studentska dizajnerska produkcija 2011. - 2012.

'Općeniti problem studentske kategorije je odabir tema tj. tipologija projekata kojima se studenti tokom studiranja "vježbaju dizajnu", što je rijetko krivica samih studentica i studenata, a puno češće njihovih obrazovnih institucija.' Piše: NIKOLA ĐUREK

Objavljeno: 04.10.2012.

Ideje za budućnost domaćeg plakata

Tijekom kolovoza na izložbi Ideje za plakat u NO galeriji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti moglo se razgledati četrdesetak plakata (iz Zbirke plakata MSU-a) renomiranih domaćih i regionalnih dizajnera, nastalih uglavnom tijekom 70-ih i 80-ih godina. Kako dovitljiva rješenja iz prošlosti mogu pomoći razvoju plakata u budućnosti, čitajte u nastavku. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Dizajn u Hrvatskoj 2011. - 2012.

Uvodnik publikacije PREGLED HRVATSKOG DIZAJNA 1112 - Autor: MARKO GOLUB

Objavljeno: 17.09.2012.

'Observeur du design: Francuski produkt dizajn' - prikaz izložbe

Tijekom rujna u Gliptoteci HAZU postavljena je izložba recentnog francuskog produkt dizajna - općeniti pregled koji u tekstu podrobnije analizira MARKO GOLUB

Objavljeno: 12.09.2011.

Brkati anti-junaci Luke Vucića

U prostoru Kreatora, zagrebačke udruge za kreativni i održivi razvoj, održana je zanimljiva izložba ilustracija Brko vs. Brko dizajnera i ilustratora Luke Vucića. Izložba afirmira i polivalentan prostor mlade, nedavno osnovane udruge. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Rizik prema ljubavi - o međunarodnoj izložbi 'Ljubav prema riziku' u MSU

“Ljubav prema riziku” mogla je biti tematski koherentnija, edukativnija, informativnija i efektnija izložba. Pa dobro, i provokativnija. Ako je baš toliko važno ikome osim uredništvima našeg naveliko tabloidiziranog tiska. Piše: MARKO GOLUB

Objavljeno: 14.05.2012.

Recesija je ušla i u PechaKuchu

U Zagrebačkom kazalištu mladih 12. 4. održana je, nakon duže pauze, dvanaesta po redu PechaKucha u metropoli, a zanimljivih i duhovitih prezentacija, kao i obično, nije manjkalo. Tko nas je najlakše osvojio, pročitajte u nastavku. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Dizajn za bolji, zdraviji i zadovoljniji život - aktivistički žar Tomislava Lerotića

Privatno blag i nenametljiv, u stvarima koje je smatrao bitnim bio je odlučan. Stalno je promatrao i uočavao društvene probleme koji su ponekad naizgled tako sitni ili tako krupni da većina nas prolazi pored njih i ne osvrćući se, u samoskrivljenoj nemoći uvjereni da je 'to tako' i da se 'tu ništa ne može promijeniti'. Upravo na takav odnos Tomislav Lerotić nije pristajao. Piše: DEJAN KRŠIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Polazak od početka - što smo naučili od Zgrafa 11?

Može li dizajn, koristeći široko rasprostranjene, standardne digitalne alate, ponovno postati sredstvo integracije različitih interesnih područja u svekolikom društvenom razvoju? Ili može li barem, ako već ne može biti vjesnik 'održivog' napretka, osigurati usporavanje propadanja? Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Radionica Petikat - razmjena simbola i stvaranje metafora

U različitim slikovnicama, bilježnicama, torbama, odjevnim predmetima, plakatima, pisaćem priboru i slično; javljaju se likovi biciklista, plišanih životinja (posebno medvjeda), glazbenika, ptica, nosoroga, i ostalih navještaja narativnog tkiva koje se, čini se, rasplinjava u tim mnogobrojnim izlošcima, dopuštajući posjetitelju da dio priče ponese sa sobom. Uz izložbu Dućan metafora radionice Petikat u Laubi, kući za ljude i umjetnost. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Političko-kulturni identitet jedne modernizacije

Na opsežnu izložbu Socijalizam i modernost: Umjetnost, kultura i politika od 1950. do 1974. u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti osvrće se BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Od Bruna Pogačnika do Laube i natrag

Izložbom The Magic is Gone (but the Filth is Still There) u Laubi, Bruno Pogačnik riješio se viška identiteta, a Filjio, Puma 34 i John Croat otišli su u povijest. BOJAN KRIŠTOFIĆ otišao je pak vidjeti izložbu i napisati osvrt, a vratio se pun dojmova upravo o Kući za ljude i umjetnost, koja je u međuvremenu ovjenčana godišnjom nagradom UHA-e 'Bernardo Bernardi' za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja

Objavljeno: 29.07.2013.

Povratak u budućnost - osvrt na izložbu 'Ususret Zgrafu'

Izložba Ususret Zgrafu – Danas je jučer bila budućnost najavljuje jedanaestu manifestaciju po redu i podsjeća na vizualne identitete prethodnih izdanja ZGRAF-a. Jedan od ciljeva bio je upoznati publiku s vizualnim identitetom, odnosno dizajnom nadolazeće manifestacije, čiji su autori Damir Bralić i Marko Hrastovec. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

O projektu Šest pogleda na sobu (Ambienta 2011.)

Na trideset i osmoj po redu Ambienti, međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije koji je trajao od 19. do 23. listopada ove godine, studenti sa Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavili su jedan od svojih najambicioznijih projekata do sad - Šest pogleda na sobu, realiziran u suradnji s klasterom Hrvatski interijeri d.o.o. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

'Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj', osvrt na izložbu

Valja pohvaliti i prikladno osmišljen i proveden dizajn izložbe – tipografsko oblikovanje verbalnih informacija i prateća signalizacija urađeni su kvalitetno, promišljeno, nenametljivo i dosljedno, te nadasve čitko i pregledno, što s nekim ranijim izložbama u Klovićevim dvorima nije bio slučaj - PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Izložba kao šum u komunikaciji - Studiobotas u ULUPUH-u

U Galeriji ULUPUH u Zagrebu do 20 rujna traje izložba grafičkog dizajna 'Jeste li mislili: Studiobotas?' autora Boštjana Botasa Kende, Primoža Fijavža i Petra Raucha iz Ljubljane. Kustosica izložbe je dr. sc. Petra Černe Oven. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Uvod u 'turbo-folk dizajn' (prvi dio)

"U sklopu ovogodišnjeg, premijernog izdanja DA festivala na Arhitektonskom fakultetu, održao sam na poziv organizatora kratko predavanje na odabranu temu. Na pitanje o mogućoj temi, najavio sam da ću govoriti o 'turbo-folk dizajnu', premda u tom trenutku ni meni samom nije bilo posve jasno što podrazumijevam pod tim pojmom. Već su me neko vrijeme zanimale rubne pojave u regionalnom grafičkom dizajnu, odnosno dizajnu vizualnih komunikacija, koje do tada nisu bile pretjerano obrađivane, analizirane i interpretirane." Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Uvod u 'turbo-folk dizajn' (drugi dio)

Paralelno s probojem prvih izvođača turbo-folk glazbe i postupne afirmacije nove supkulture mladih – dizelaša, mijenja se i pristup dizajnu omota ploča, odnosno CD-a i kazeta koji su u najvećoj mjeri zamijenili dotadašnji izdavački format. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Plagijat ili ne: Kome pripadaju kvadrati?

U kontekstu aktualnog prijepora oko vizualnog identiteta informativne kampanje MVPEI uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji, pokrenuli smo malu anketu među dizajnerima. Slučaj komentiraju Iva Babaja, Damir Bralić, Davor Bruketa i Nikola Žinić, Lana Cavar, Dejan Kršić i Igor Kuduz. Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 29.07.2013.

Laibach Kunst 1980. – 2011. – 'Ceci n'est pas Malevich', prikaz izložbe

U Domu hrvatskih likovnih umjetnika do 26. svibnja u tijeku je retrospektivna izložba multidisciplinarne i izvedbene slovenske grupe Laibach, glazbenog krila umjetničkog kolektiva Neue Slowenische Kunst. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

'Branimir Donat i vizualna poezija', izložba dodira književnosti, vizualne umjetnosti i dizajna

Do 29. travnja u Gliptoteci HAZU traje izložba Branimir Donat i vizualna poezija, otvorena povodom prve obljetnice smrti Branimira Donata (pravim imenom Tvrtko Zane, 1934. – 2010.), poznatog hrvatskog književnog kritičara, esejista, antologičara, organizatora, urednika i izdavača.

Objavljeno: 29.07.2013.

Ivan Picelj (1924. – 2011.)

U noći s 21. na 22. veljače 2011. u 87 godini preminuo je slikar i grafički dizajner Ivan Picelj, dobitnik nagrade HDD-a za životno djelo 2001. godine.

Objavljeno: 29.07.2013.

Boris Ljubičić: New Look Croatia, uvod u izložbu

U utorak, 25. siječnja 2011. u 19 sati u HDD galeriji otvorila se izložba Borisa Ljubičića pod nazivom 'New Look Croatia'. Izložba je postavljena do 19. veljače. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

'Visim u Gavelli' Vanje Cuculića - prikaz izložbe

U četvrtak 18. studenoga 2010. u atriju Gradskog dramskog kazališta Gavella otvorena je izložba plakata Vanje Cuculića, koje njegov Studio Cuculić već pet godina dizajnira za tu važnu kulturnu instituciju. Izložba ostaje otvorena do 20. prosinca. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Održana promocija knjige Dizajn i nezavisna kultura

U četvrtak 28. listopada 2010. u predvorju zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt održano je (u sklopu bienalne Izložbe hrvatskog dizajna 0910) predstavljanje knjige Dizajn i nezavisna kultura, koju su uredili poznati teoretičar i kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš i povjesničarka umjetnosti Dea Vidović.

Objavljeno: 29.07.2013.

Otvoreno pismo Hrvatskoj obrtničkoj komori

Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) na vijest Hrvatske obrtničke komore o "preuzimanju korporativnog identiteta Obrtničke komore Münchena i Bavarske" reagiralo je otvorenim pismom. Pismo donosimo u cijelosti.

Objavljeno: 29.07.2013.

Od virtualnog do stvarnog — predavanje dizajnera Ita Morabita

U subotu 18.04.2009. dizajner Ito Morabito održao je predavanje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Predavanje je organizirala tvrtka Gorenje u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom i Ahitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Piše: ZRINKA KUIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

'Friendly Fire' - o predavanju Jonathana Barnbrooka

U sklopu gostovanja u Hrvatskoj, Jonathan Barnbrook je dan nakon otvaranja izložbe 'Collateral Damage' u Domu HDLU-a održao i predavanje 'Friendly Fire' kojemu je prisustvovalo stotinjak dizajnera mlađeg naraštaja.

Objavljeno: 29.07.2013.

'Collateral Damage' - uvod u izložbu Jonathana Barnbrooka

Izložba Jonathana Barnbrooka 'Collateral Damage' otvara se u srijedu 21. siječnja 2009. u 19.30 sati u Galeriji PM, Dom HDLU u Zagrebu. Dan kasnije, Barnbrook će u istom prostoru održati predavanje 'Friendly Fire'. Piše: ŽELJKO SERDAREVIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog

Izložba 'Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog' predstavlja radove iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt te iz privatne zbirke Branka Vodeničara u odabiru Dejana Kršića. Izložba se otvara 4. studenog u Galeriji SC u Zagrebu u 19.30 sati i ostaje otvorena do 15. studenog 2008. Piše: DEJAN KRŠIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Retrospektiva Mirka Ilića u Zagrebu

Retrospektivna izložba 'Mirko Ilić – strip / ilustracija / dizajn / multimedija 1975-2008' održava se u Gliptoteci HAZU od 5. do 25. svibnja 2009. godine. U Ilićev opus uvodi: ŽELJKO SERDAREVIĆ

Objavljeno: 29.07.2013.

Predstavljen dizajn.hr

U subotu 1. 12. održana je u Galeriji Nova promocija web stranica HDD-a, a sadržaj su predstavili glavna urednica Ira Payer te članovi uredništva Vedran Gulin i Željko Serdarević. Zamišljena kao poziv članovima Društva na uključivanje u rad portala, promocija je okupila predstavnike svih generacija domaće dizajnerske zajednice.

Objavljeno: 29.07.2013.

Profil: TOMISLAV LEROTIĆ

U periodu od prošle izložbe, u Splitu je 5. travnja 2012. u 61. godini iznenada preminuo dizajner, umjetnik i aktivist, redoviti profesor na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Tomislav Lerotić.

Objavljeno: 04.09.2012.

Profil: ALFRED PAL

Počeo sam starit', rekao mi je Alfred Pal u proljeće 2009., tada gotovo devedestogodišnjak. – Prvi put u životu bole me leđa.

Objavljeno: 17.09.2010.

Profil: BERNARDO BERNARDI

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Objavljeno: 27.07.2017.

Profil: IVAN PICELJ

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Objavljeno: 27.07.2009.

Profil: VLADIMIR ROBOTIĆ

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može biti.

Objavljeno: 27.03.2009.

Profil: BORIS BUĆAN

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Objavljeno: 14.01.2008.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 1

Povijest modernog dizajna u Zagrebu neizbježno je i povijest modernog dizajniranja Zagreba. Sudjelovanje dizajna u tvorbi urbane kulture je opće mjesto, kao što je to i činjenica da civilizacijske datosti okoline utječu na dizajnerska djelovanja. Riječ je o uzajamnom procesu u kojem grad oblikuje dizajn, a dizajn oblikuje grad i u njemu su isprepleteni svi činioci društvene stvarnosti.

Objavljeno: 28.07.2007.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 2

Nakon drugog svjetskog rata, uslijedio je jedan od vrhunaca hrvatske moderne likovne kulture. Umjetničku scenu je odlikovala deklaritivna avangardnost, djelomice prožeta ambicijom humanističkog poslanstva modernizma. Nije jednostavno procijeniti u kolikoj je mjeri prosvjetiteljska uloga generiraranja nove plastičke stvarnosti odista bila povezana s idejom stvaranja sretnog socijalističkog društva, no sasvim je izvjesno da je poslijeratna avangarda predstavljala opoziciju birokratiziranim centrima moći, intelektualnoj konzervativnosti i soc-realističkoj koncepciji umjetnosti. Ideja socijalizma je potencijalno mogla biti stimulirajući povod za umjetničku akciju, ali i sredstvo čijom se retorikom dalo donekle uspješno manipulirati u borbi protiv nemodernih protivnika, barem na akademskom planu.

Objavljeno: 28.07.2007.

Helvetica

Dvije tipično švicarske osobine — preciznost i neutralnost — ostvarile su prije točno pedeset godina sretan spoj u Helvetici, tipografiji koju danas s puno razloga nazivamo najpoznatijom na svijetu. Prisutnost u svakom urbanom kutu planete — od javne signalizacije do korporacijskih logotipova — učinila je Helveticu toliko bliskom prosječnom promatraču da je švicarski dizajner i izdavač Lars Müller naziva “parfemom grada”. Odlična čitljivost nametnula je Helveticu kao standardno pismo za sitne tekstove ljekarničkih uputstava i informacija o kalorijskoj vrijednosti prehrambenih proizvoda, ali ona je istovremeno glavni instrument avangardnih dizajnerskih ostvarenja, a odnedavno i zvijezda cjelovečernjeg filma.

Objavljeno: 10.06.2011.

Dizajn diskurs

KULTURA PROMJENE: Identitet su ljudi

"Iako smo se u Studentskom centru mogli nasloniti na dobru praksu i jaku tradiciju dizajnerskih rukopisa koji su zadužili domaću kulturu, odlučili smo se za otvoreni pristup koji nas je prije svega povezivao sa scenom vrlo mladih dizajnera kako bismo kasnije mogli razvijati dugoročnije suradnje. Ugrađeni rizik u izboru mladih dizajnera višestruko se isplatio" - Razgovarali: MARKO GOLUB, HRVOJE ŽIVČIĆ, DARIO DEVIĆ

Objavljeno: 23.10.2014.

BORUT VILD: Cijeli život bavim se obrazovanjem

"Mislim da više-manje nitko među ljudima koji danas studiraju neće moći biti grafički dizajner kakav sam bio ja, kakva je bila moja generacija, kada smo mogli reći da nas, na primjer, zanima samo papir, samo plakat, a da nam računala služe prvenstveno kao alat, a ne nužno kao primarni medij izražavanja." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 21.10.2014.

HRVOJE ŽIVČIĆ & DARIO DEVIĆ: Simfonija neusklađenih vizuala

Unatoč tome što možda osobno blago naginjemo više na jednu ili drugu stranu, zapravo obojica imamo tendenciju nekad raditi decentna i tipografski elegantna rješenja, a ponekad pretjerana, neuredna, pomodna, kičasta i “ružna”, svatko u svom stilu. Najviše ovisi o kakvom se projektu radi, te nam nije teško stišati vlastiti autorski izraz u nekim situacijama, a u drugima ga pretjerati do apsurda. Nekada to ide do razine gdje sama estetika prestaje biti autorski izraz, već je ključ u svjesnom pristupu i inzistiranju da stvari budu pretjerane, različite, nedosljedne i kratkotrajne – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Objavljeno: 15.10.2014.

ARMIN VIT: Sve što dizajneri mogu napraviti za druge dizajnere

Dizajnerske firme ne žele raditi za IBM ili Dell, a čak i kad rade za njih taj rad rijetko vole previše pokazivati. Svi žele raditi za muzeje, kazališta, glazbena događanja i festivale jer je to zabavan i kreativan posao. Gotovo je klišej to da klijenti iz područja kulture daju više kreativne slobode i kako je zbog toga takav rad uvijek uzbudljiviji. Mislim da se tu ne radi o klijentima koji su otvoreniji ili skloniji kreativnostima, nego je riječ o publici koja očekuje neku drugu vrstu vizualne senzacije od publike, recimo, IBM-a i Della - RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Objavljeno: 26.08.2014.

JAN BOELEN : INSTITUCIJA KAO UREĐAJ ZA OSVJEŠTAVANJE

"Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave - RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 26.08.2014.

BORIS LJUBIČIĆ: Ima li dizajner svoj alat? Nema, dizajn je način mišljenja

"Držim da se upravo udaljavanjem od imperativa originalnosti i neponovljivosti, koji je karakterističan za umjetnost, dobiva nova vrsta autentičnosti. Takav, u mnogo primjeraka proizveden rad je svojevrsni 'original dostupan svima'. Tu leži ključno razgraničenje umjetnosti i dizajna" - RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Objavljeno: 10.06.2014.

SODJA ZUPANC LOTKER: Što to uopće dođavola radimo?

"Ja suvremenu scenografiju shvaćam kao prostornu dramaturgiju, gdje se pod pojmom dizajn podrazumijevaju vidljivi, ali i nevidljivi aspekti. Riječ je o stvaranju kompleksne "okoline" u kojoj se stvaraju odnosi između likova predstave, između scenskih elemenata, ali što je najvažnije u suvremenom kazalištu - i između predstave i publike, pa i među gledateljima samima" Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 22.05.2014.

DEJAN KRŠIĆ: Dizajn je oduvijek bio značenjska praksa

"Dizajn nikad nije bio samo praktična i utilitarna djelatnost, njegov sastavni dio oduvijek, a pogotovo danas, je dokumentiranje, teorija, kritika, historiografija. Ne možete se baviti dizajnom bez poznavanja prošlosti, ideje o vezama, historijskom razvoju različitih oblika, medija, tehnologija. Djela dizajna ne možete promatrati tek kao statične lijepe objekte koje su napravili neki genijalni autori." Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 22.05.2014.

IDIS TURATO: Želja za arhitekturom idealistično je htijenje

"Htjeti biti arhitekt u sebi sadrži neke univerzalne i vanvremenske ideale u pogledu na život i socijalne odnose. Ne poznajem arhitekta koji nije bar malo odgovoran, na bilo koji način. To proizlazi iz naše moći (ili privida) da kreiramo različita sučelja, društvene odnose i prostorne odnose. To je silno napeto, daje vam snagu i dnevnu dozu adrenalina." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 21.05.2014.

ŠKART: Svatko ima svoj ritam buđenja

"Estetika greške je ostala. Kasnije smo shvatili da je to osnovno pravilo i u radu s drugim zajednicama – pjevačkim, dječjim ili penzionerskim – poštovati tuđi iskorak i tuđu pauzu. Svatko ima svoj ritam buđenja. Greška je znak ljudskosti, a mi smo ljudi i nismo mašine. Zato greške mogu biti lijepe." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 25.05.2014.

IVANA FABRIO: Od industrijskog, preko konceptualnog do socijalnog dizajna

"Mislim da bi trebalo prestati sa sagledavanjem dizajna samo u kontekstu proizvodnje predmeta. Shvatila sam da ne želim snositi odgovornosti vezane uz materijalnu proizvodnju kada su ekološki, ekonomski i etički razlozi djelovanja krajnje upitni, i s vremenom je takav stav postao vrlo zdrav. Promišljajući probleme prvenstveno istraživački i konceptualno, počela sam im pristupati na drugačijoj razini koja može imati proizvodnu komponentu, ali i ne mora. Za mene je to bilo nevjerojatno oslobađajuće." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 28.04.2014.

ANDREJA KULUNČIĆ: Umjetnost za društvene promjene

"Moramo zajedno pronaći načine na koje društvo u kojem živimo možemo transformirati tako da ono funkcionira za svakoga, barem minimalno. Ako neka osoba ima na raspolaganju dva sata tjedno da razmišlja o takvim stvarima, ajmo onda vidjeti što se u ta dva sata može napraviti." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 05.02.2014.

IVAN KLIS: Posao se traži sve dok ne počne sam dolaziti

''Imajući u vidu suvremena teorijska promišljanja o dizajnu koja su se u principu bavila fenomenološkom kritikom njegove ‘komercijalne’ prirode, bilo mi je važno svoja znanja i vještine upregnuti u projekte i inicijative koji su direktno ili indirektno bili na tom tragu.'' Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 06.11.2013.

ANDRO GIUNIO: Zvuk je najbolji medij za opisivanje prostora

"Kada sviraš, funkcioniraš na jedan specifičan način, pa ako se pri tome snimaš i kasnije snimke preslušavaš, čut ćeš nešto potpuno različito od onoga što si upio svirajući, i to je ono što je najzanimljivije u cijeloj toj priči. Eksperimentalna glazba me zanima upravo zbog toga jer mi se čini da uspijeva prodrijeti u neka područja vremenskih razdoblja i ljudskih sjećanja daleko više nego popularna glazba." Napisao i razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 02.10.2013.

PETRA ČERNE OVEN i BARBARA PREDAN: U potrazi za pravim planinama

"U Sloveniji, problem je višeslojan: klijenti i dioničari ne smatraju dizajnere stručnjacima osposobljenima za hvatanje ukoštac sa svakodnevnim problemima koji nas okružuju. Na primjer: kada se suočava s problemom primanja pacijenata na bolničke odjele ili rješavanja prometnih čepova u gradskoj špici, ili pitanjem prenamjene napuštenih urbanih prostora – nikad se i ne pomišlja da se pozove dizajnere." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 28.08.2013.

ATTILA BUJDOSÓ: Moj odnos prema Internetu više je od puke ovisnosti

"Nadam se da možemo pokazati kvalitetne primjere praksi koje podrazumijevaju uključivanje demokratskog višeglasja u kolaboracijske projekte, i kako će se to podrazumijevati samo po sebi." Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 23.07.2013.

GIOVANNI INNELLA: Simbioza produkt dizajna i masovnih medija

"Dizajn igra ključnu ulogu u omogućavanju društvene promjene, ali ako želimo vjerovati kako su dizajneri ključna sila u formiranju svijeta, tada bismo se trebali referirati na 'socijalistički' umjesto 'socijalnog dizajna'." Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

Objavljeno: 23.07.2013.

PROSTOROŽ: Mnogim građanima važnije je imati automobil parkiran pod prozorom nego park, stablo ili klupu

"Ohrabrujemo građane da počnu prisvajati neiskorištene prostore, te čak i da imovinu koju ne koriste dijele jedni s drugima. Budući da je korištenje takvih prostora privremeno, smatramo da je riječ o situaciji u kojoj svatko nešto dobiva – i vlasnik zemljišta koji iz nekog razloga ne može održavati prostor, kao i korisnik koji dobiva priliku koristiti ga barem na određeno vrijeme". Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 23.07.2013.

TOM FLEMING: Umrežavanje je vezivno tkivo kreativne ekonomije

"Potrebno je graditi na lokalnim identitetima te već postojećim prednostima i izazovima samog mjesta. Ne možete tek tako uvesti kreativne industrije u grad, niti možete graditi ni iz čega. Svaki grad treba u sebi povezati sve svoje različite potencijale – kulturne identitete, organizacijsku infrastrukturu i naravno talent" - Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 22.07.2013.

NIKOLA BOJIĆ: Umjetnost u javnom prostoru trebala bi funkcionirati poput 'open source' koda

"Javni prostor nije trg ili park na kojem svi zajedno pijemo kavu ili pivo. Javni prostor je trenutak kada smo isprovocirani do razine na kojoj određeni problem postaje očit, i tada moramo djelovati, pa makar to značilo glasno reći što mislimo. Kad se umjetnost preseli iz galerije u urbani prostor, participacija javnosti postaje neizbježna. Umjetničko djelo tada poprima logiku 'open source' koda, čime je ona neodvojiva od dizajnerskog procesa." - Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 11.07.2013.

JAN BOELEN: Nove definicije dizajna

"Dizajn je samo još jedan aspekt načina na koji se društvo organizira i izražava, istovremeno manifestacija i aparatus. U tom smislu dizajn ne možemo zvati utopijskim, nego zapravo veoma kompleksnim i nejasnim. Primjerice, financijska kriza je pokretač promjene, kako negativne, tako i pozitivne, a sam sistem funkcioniranja financija je predmet ljudskog dizajna. Ono što je potrebno kada istražujemo takve naracije i spekulacije su sumnja i kritičko promišljanje. Ideja da dizajn ima mnogo mogućnosti, čak fikcija, također znači da niti jedna od njih nije konstantna ili unilaterlana." - Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

Objavljeno: 02.07.2013.

MARK DE KRUIJK: Westergasfabriek kao prostor sinergije

"Ključ uspjeha našeg pristupa je stalno eksperimentiranje. Dakle, ako smo sigurni oko toga što ne želimo raditi, i dalje nam ostaje puno mogućnosti, poput plesnih događanja, klasične glazbe, rolanja, predstavljanja proizvoda, konferencija i tako dalje. Osim toga, uzeli smo si dosta vremena. Trebalo nam je sedam godina da pronađemo odgovarajuću trgovinsku bilancu. Ako treba sve sažeti u par riječi, onda se radi o sljedećemu: fleksibilnost i strpljivost" - Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 01.07.2013.

NEJC PRAH i JURIJ SMRKE: U uredništvu Tribune nema hijerarhijskih odnosa!

Tijekom beogradske izložbe časopisa Tribuna, porazgovarali smo s članovima uredništva i saznali štošta o strategiji uređivanja jedne od najvažnijih regionalnih tiskovina. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 25.05.2013.

VESNA PEŠIĆ: Komunikacija jest povjerenje i vrsta meditacije

Na ovogodišnjoj konferenciji Dizajner: autor ili univerzalni vojnik 4 - Obuka razgovarali smo s Vesnom Pešić, jednom od najznačajnijih srpskih dizajnerica i ilustratorica mlađe generacije, koja je održala vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 07.05.2013.

ANA LABUDOVIĆ: Nova iskustva i novi ljudi za mene su najvredniji aspekti rada

Dizajnerica mlađe generacije Ana Labudović za dizajn.hr govori o svom studiranju i radu u Švedskoj i Španjolskoj, aktivizmu u kulturi, svakodnevnoj praksi, knjigama koje je napisala i uredila, te ostalim nezaobilaznim točkama svoga života i rada. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 17.04.2013.

IVANA BOROVNJAK: Prioritet je proširiti područja dosega dizajna

S aktualnom predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnericom IVANOM BOROVNJAK, razgovarali smo o ulozi, misiji i ciljevima HDD-a te prioritetnim aktivnostima u narednom razdoblju, o važnosti edukacije u dizajnu i o dizajnu, umrežavanju s regionalnim dizajnerskim inicijativama i organizacijama, kao i o općenitim pitanjima uloge dizajna i krovne dizajnerske strukovne udruge u društvu

Objavljeno: 08.03.2013.

VANJA CUCULIĆ: Medijski tsunami proteklih tjedana apsolutno prelazi moje apetite

Vanja Cuculić progovara o svojim reakcijama na zabranu njegovog plakata za predstavu 'Fine mrtve djevojke' Dalibora Matanića i Mate Matišića u GDK Gavella, iznosi svoju interpretaciju cijelog slučaja, ali i pripovijeda o širem kontekstu svoga rada za Gavellu i rada na srodnim projektima. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 30.01.2013.

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: Dizajneri više nemaju ideju što se sve u tiskari može napraviti

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA govori o svojim počecima, tijesnim suradnjama s aktivističkom i kulturnom scenom, načinima kako je tehnologija utjecala na dizajnerski jezik, kao i o desetgodišnjem dizajnerskom angažmanu na deplijanima Galerije VN koji je ovih dana obilježen i Rutinom izložbom u istoj toj galeriji. Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 28.01.2013.

LANA CAVAR: Reakcija na etablirane forme dizajnerskog ponašanja

S grafičkom dizajnericom LANOM CAVAR razgovarali smo o njenom viđenju uloge dizajna u današnjem društvu, preispitivanju granica dizajnerske profesije i njenim osnovnim izazovima, o odgovornosti za dizajnersko nasljeđe prošlih vremena te o nekoliko tekućih projekata. Razgovor je vodio MARKO GOLUB

Objavljeno: 15.01.2013.

IVANA FABRIO / NIKOLA RADELJKOVIĆ: Pomicanje fokusa sa scene na scenarije

Povodom izložbe NEOBIČNI SCENARIJI razgovarali smo s njenim kustosima NIKOLOM RADELJKOVIĆEM i IVANOM FABRIO

Objavljeno: 30.12.2012.

NEDJELJKO ŠPOLJAR: Potraga za održivom vizualnom komunikacijom

Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora.

Objavljeno: 19.12.2012.

STANISLAV HABJAN: Čini se da više ne živimo na svjetioniku

Povodom izložbe Stanislava Habjana i Danijela Žeželja DUĆAN METAFORA , razgovarali smo s polovicom ovog autorskog dvojca o kreativnim procesima iza njihovih zajedničkih projekata, o logici koncepta Dućana metafora, knjigama i njihovim čitateljima, glazbi, brodovima i šiljatom šeširu

Objavljeno: 05.11.2012.

IVICA MITROVIĆ: Kritičke teme i hibridni dizajneri

"Tijekom radionica inzistiram da se produciraju artefakti koji će sa što manje uloženog vremena i financijskih sredstava donijeti jako puno informacija. Smatram da je važniji proces promišljanja na koji način će neki objekt u prostoru, sučelje ili film izazvati reakciju publike, otvoriti neka nova pitanja, pa i provocirati, od pukog ustrajanja na poliranju, dovršenosti i ljepoti" – razgovarao MARKO GOLUB

Objavljeno: 11.10.2012.

MIRKO ILIĆ: Rad je važniji od osobe, plakat je važniji od dizajnera plakata

Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1112, na kojoj gostuje kao predavač i član međunarodnog Ocjenjivačkog suda, razgovarali smo s dizajnerom MIRKOM ILIĆEM

Objavljeno: 20.09.2012.

JURE MIKLAVC: Interdisciplinarnost i eklektičnost u radu s vodećim slovenskim tvrtkama

Jure Miklavc (1970.) renomirani je i višestruko nagrađivani slovenski dizajner, čiji Studio Miklavc posljednjih desetak godina uspješno djeluje u područjima industrijskog i grafičkog dizajna, te su za rad na skijaškoj i planinarskoj obući Alpine čak tri puta primili nagradu Red Dot (2008, 2009. i 2010.)

Objavljeno: 14.11.2012.

TATJANA BARTAKOVIĆ: Razum, osjećaji i kako nastaju uspješne dizajnerske priče

"Znamo da baš i ne živimo u poduzetnom okruženju otvorenom za inovaciju. Smatram da je potrebno dugoročno predstavljanje dobrih studija slučajeva raznim metodama kako bi se kod nas podigla razina svijesti, nužna za drugačiju vrst poduzetništva – čiji je dizajn sastavni dio. Jer, dizajn za investitora predstavlja promjenu, a pitanje je da li je on u početku svjestan da će mu se promjena dogoditi, i kako će je prihvatiti on i njegovi zaposlenici, koji novi „dizajn“ moraju nastaviti provoditi svakodnevno"

Objavljeno: 11.08.2012.

DORA BUDOR & MAJA ČULE: Umjetnička praksa s dizajnerskim zaleđem

"Naše javne persone postoje iz razloga što smo se i u doba dok smo se predstavljale isključivo kao dizajnerice uvijek trudile stajati iza svog rada, jer smo se bavile autorskim dizajnom koji je bio naš iskaz stava, autonomnog mišljenja ili osobne opsesije" - DORA BUDOR + MAJA ČULE, D-dizajnerice, Dan D 2012

Objavljeno: 11.08.2012.

ALEKSANDAR VELINOVSKI: Umjetničke spone i poslovanje mogu postojati izvan utjecaja politike

"Moja osobna vizija je da Skopje postane regionalni centar gdje će dizajneri iz regije i šire dolaziti proizvoditi svoje prototipe. Skopje ima ogroman potencijal za to, imamo solidnu infrastrukturu, veliki broj malih i srednjih poduzeća i dobar ‘know-how’" - A. Velinovski, član žirija, DAN D 2012

Objavljeno: 17.07.2012.

LINA KOVAČEVIĆ: Kritički artefakti medijskog krajolika

"Moj se rad bavi fenomenologijom trenutka koji je karakterističan za medij" - LINA KOVAČEVIĆ / D-designer na DANU D 2012

Objavljeno: 01.07.2012.

MORANA KRANJEC: Vrlo je teško zaposliti se u tekstilnoj struci uopće, a kamoli kao dizajner

Ako imate dovoljno novca da pokrenete svoj posao i label, onda možete zaposliti sami sebe. U protivnom, posla i radnih mjesta zapravo i nema. Morate ga sami stvoriti. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 30.06.2012.

THE MIHA ARTNAK: Ne znamo opisati ZEK faktor, ali ga osjećamo

Dizajneri nas smatraju umjetnicima, umjetnici dizajnerima. Nama je svejedno, jer to nije naš problem.

Objavljeno: 27.06.2012.

GRUPA: Pandan kreativnosti ideje mora biti kreativnost u izvedbi

Dizajneri moraju razmišljati o ravnoteži realnog, korektnog dizajna, tehnološke kompleksnosti, proizvodnih mogućnosti i finalne cijene prema krajnjem korisniku. Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 26.06.2012.

HRVOJE I DARIO: Nije nam jasno zašto bi netko koristio rukopisni font ako posjeduje ruku i olovku

U sklopu programa D-Dizajneri (D-Designers) na Danu D 2013, predstavili su se i mladi zagrebački dizajneri Hrvoje Živčić i Dario Dević, s kojima smo razgovarali o dosadašnjem radu, poslovnim prilikama za mlade dizajnere u Hrvatskoj, i odnosu analognog i digitalnog dizajna... Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 25.06.2012.

MAURO MASSAROTTO: Mi smo ‘one man show’ s pravim ljudima oko sebe

"Osobno volim u što kraćem roku vidjeti finalni proizvod na policama, spreman za kupnju i nošenje, konzumiranje. Moj koncept dizajna je matematički, volim spojiti kvalitetan proizvod u svim segmentima i stvoriti efikasan sell out faktor. Sretniji sam kad se proizvodi prodaju nego kada su prisutni samo u novinama" - MAURO MASSAROTTO, član međunarodnog žirija DANA D 2012

Objavljeno: 20.06.2012.

ANNE VAN DER ZWAAG: Boja povezuje sve bitne točke mojeg života i rada

Razgovor s ANNE VAN DER ZWAAG, članicom žirija i gošćom ovogodišnjeg DANA D

Objavljeno: 09.06.2012.

GORAN MARTIN ŠTIMAC: Cieslewiczevi 'tragovi' kao paralelna povijest grafičkog dizajna u Hrvatskoj

S autorom izložbe 'Roman Cieslewicz: Sjajni tragovi', GORANOM MARTINOM ŠTIMCEM, razgovarali smo o prisutnosti slavnog poljsko-francuskog grafičkog dizajnera na hrvatskoj "dizajnerskoj sceni" od 60-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća, o redizajnu Starta kao mitskom mjestu domaće povijesti dizajna, o procesu istraživanja Cieslewiczevih tragova te što smo iz toga naučili

Objavljeno: 14.05.2012.

MARKO ZUBAK: Kako je omladinski tisak postao alternativa

O sličnostima i razlikama između jugoslavenskog omladinskog tiska i fenomena underground pressa kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih, omladinskom tisku kao prostoru autonomije i eksperimenta, ali i vrlo zanimljivih iskoraka u području grafičkog dizajna, razgovarali smo s MARKOM ZUBAKOM, autorom izložbe JUGOSLAVENSKI OMLADINSKI TISAK KAO UNDERGROUND PRESS: 1968-1972 (Zagreb, Beograd, Ljubljana)

Objavljeno: 27.04.2012.

A BUBBLE: Žurnal, laboratorij, kritički i izložbeni prostor na papiru

U listopadu prošle godine iz tiska je izašao prvi broj časopisa A Bubble, novog žurnala posvećenog suvremenoj umjetnosti na području Hrvatske i Italije, takozvane 'jadranske regije'. Koje ideje stoje iza tog projekta, kako je nastala tipografija posvećena Tomu Gotovcu te koji su planovi za budućnost, razgovarali smo sa šarolikom ekipom koja stoji iza njega

Objavljeno: 23.04.2012.

RICK POYNOR: 'Zanima me dizajn koji pruža kompleksniji, nijansiraniji i stimulativniji pogled na svijet'

S britanskim kritičarom dizajna i vizualne kulture RICKOM POYNOROM popričali smo o važnosti, potrebi i perspektivama pisanja povijesti grafičkog dizajna, senzibilitetu za 'začudno' u vizualnom komuniciranju, alternativama reklamnim klišejima te o poziciji i ulozi kritike u vizualnoj kulturi i dizajnu danas. Razgovarao MARKO GOLUB

Objavljeno: 05.04.2012.

OLEG ŠURAN: Od mapiranja Pule do pulske introspekcije

Povodom posljednje od studentskih izložbi iz serije predstavljanja autora nagrađenih na Izložbi hrvatskog dizajna '0910' , tekstom i razgovorom detaljno predstavljamo dizajnera OLEGA ŠURANA i njegov projekt u nastajanju "TKO VIDI DIZAJN U PULI". Izložba Olega Šurana postavljena je u HDD galeriji od 14. do 26. ožujka 2012., paralelno s izložbom Lidije Lovrić

Objavljeno: 23.03.2012.

LIDIJA LOVRIĆ: Ideje u zoni funkcionalnog i disfunkcionalnog

Povodom posljednje od studentskih izložbi iz serije predstavljanja autora nagrađenih na Izložbi hrvatskog dizajna '0910' , tekstom i razgovorom detaljno predstavljamo mladu modnu dizajnericu LIDIJU LOVRIĆ i njenu kolekciju 'Order (dis)order'. Izložba Lidije Lovrić Order (dis)order postavljena je u HDD galeriji od 14. do 26. ožujka 2012., paralelno s izložbom Olega Šurana

Objavljeno: 23.03.2012.

NIKO MIHALJEVIĆ: Dobar dizajn i dobar sadržaj su neodvojivi

Iako iza sebe ima i niz realizacija, mahom za klijente iz područja nezavisne kulture i klupske scene, NIKO MIHALJEVIĆ se ovom prilikom predstavlja selekcijom samoiniciranih radova na rubu između dizajnerske i umjetničke prakse, s jakom istraživačkom komponentom. Mihaljevićeva izložba pod nazivom PRAKSA, traje u HDD galeriji od 1. do 12. 3., paralelno s izložbom Lucije Frgačić

Objavljeno: 01.03.2012.

LUCIJA FRGAČIĆ: Dizajn kao poticaj na komunikaciju

LUCIJA FRGAČIĆ svoj izložbeni nastup gradi oko postojeće kolekcije vlastitih, što realiziranih, što nerealiziranih radova, uglavnom u području produkt dizajna te u rasponu od koncepata, skica, detaljnih studija, maketa, prototipova i proizvedenih predmeta. Samosvjesno se poigravajući s formom "studentske izložbe", ona stvara neformalan i krajnje subjektivni porftolio u prostoru, gdje se dizajnirani predmeti, njihovi modeli, nacrti i vizualizacije protežu oko imaginarnog radnog kutka. Izložba "KOLAŽ" otvorena je od 1. 3. do 12. 3. 2012, paralelno s izložbom Nike Mihaljevića

Objavljeno: 01.03.2012.

I-GLE: Osnivanje studija bilo je kao skok na glavu

S modnim dizajnericama i autorskom jezgrom studija I-GLE - NATAŠOM MIHALJČIŠIN i MARTINOM VRDOLJAK RANILOVIĆ - razgovarali smo povodom njihove izložbe '135 kilometara' u HDD galeriji. I-gle su dobitnice nagrada u kategoriji Modni i odjevni dizajn na posljednje dvije Izložbe hrvatskog dizajna, 0708 i 0910, dakle praktički od uvođenja te kategorije u ove bijenalne preglede do danas

Objavljeno: 29.02.2012.

SANJA BENCETIĆ: Intrigira me kreativna suradnja s korisnicima

O inkluzivnom dizajnu i 'dizajnu za sve', edukaciji, perspektivama za mlade autore, neiskorištenom potencijalu domaćeg produkt dizajna, ali i potencijalima koji nose različiti modeli suradnji, razgovarali smo s produkt dizajnericom i predavačicom na Studiju dizajna SANJOM BENCETIĆ

Objavljeno: 14.02.2012.

DEJAN KRŠIĆ: Dizajn kao dvostruki dokument vremena

Povodom izložbe SOCIJALIZAM I MODERNOST koja u MSU traje do 5. veljače razgovarali smo s jednim od članova njenog autorskog tima. DEJAN KRŠIĆ je u sklopu ovog velikog projekta obradio segment dizajna, predstavljen komplementarno s ostalim segmentima. Na koji način tema i narativ same izložbe izgleda fokusiramo li se upravo na povijest i ulogu dizajna, u razgovoru je pokušao istražiti MARKO GOLUB

Objavljeno: 17.01.2012.

IVA BABAJA: Lokalni problemi zapravo su univerzalni

Nakon dva mandata na mjestu potpredsjednice u Upravnom odboru ICOGRADA-e, grafička dizajnerica IVA BABAJA nedavno je izabrana za Generalnog tajnika krovne svjetske organizacije u području dizajna vizualnih komunikacija. Intervju s njom posvetili smo upravo ICOGRADA-i te njenom utjecaju, ciljevima, ulozi koju danas igra i vrijednostima koje zastupa. S Ivom Babajom razgovarao je MARKO GOLUB

Objavljeno: 22.11.2011.

KORALJKA VLAJO: Mamimo publiku nostalgijom, a dočekujemo elaboratima

Više je razloga zašto je nasljeđe Končarevog Odjela dizajna danas važno i aktualno. Jedan razlog je svakako sentimentalni - činjenica da će mnogi u predmetima pokazanima na izložbi "Skriveni dizajn" prepoznati predmete s kojima su se svakodnevno susretali. Drugi se tiče današnjeg odnosa dizajna i industrije, zbog kojeg se Končarev primjer čini još dragocjenijim. Treći je, naravno, ispisivanje povijesti domaćeg industrijskog dizajna u kojoj ovaj fenomen ima bitnu ulogu. O svemu tome razgovarali smo s kustosicom izložbe KORALJKOM VLAJO.

Objavljeno: 18.11.2011.

MIKE LEVY: Cilj nam je promovirati dizajn, a ne samo dizajnere

Povodom 'Izložbe francuskog produkt dizajna' u Gliptoteci HAZU, intervjuirali smo MIKEA LEVYJA, predstavnika francuske Agencije za promociju industrijskog dizajna koja stoji iza projekta čiji je mali dio ovom prilikom prikazan u Zagrebu. O promociji dizajna i što ta promocija uopće znači, o APCI-ju kao medijatoru između dizajnera i kompanija, te perspektivama za dizajn u recesijskoj sadašnjosti i bliskoj budućnosti razgovarao je MARKO GOLUB.

Objavljeno: 05.10.2011.

Filozofija Boonike

Boonika ima puno lica. Zato je danas tako lako čuti za nju u najrazličitijim, pa i posve neočekivanim kontekstima, a iz istog razloga teže ju je jednoznačno predstaviti. Suradnja, podrška, uzajamnost, zajedništvo, učenje, otvorenost, povjerenje i različitost neke su od ideja koje ovaj kolektiv zastupa, i kojima obično počinje svaka priča o Boonici. O svim stvarima koje su Boonika, razgovarali smo s dizajnerima MIRNOM REINPRECHT, MATIJOM RAOSOM i MARKOM PRPIĆEM ZETSOM, dijelom službene "jezgre" Boonika.net-a

Objavljeno: 06.09.2011.

MAJA LALIĆ: Cilj nam je razbiti fahovske barijere

Maja Lalić je arhitektica i dizajnerica, osnivačica kulturne platforme Mikser, zaslužne za organizaciju brojnih izložbi i događanja na polju arhitekture, dizajna i komunikacija. Osnivačica je kreativnog studija reMiks, autorica godišnje izložbe talenata 'Ghost project', suosnivačica i programska direktorica Mikser festivala te inicijatorica i suorganizatorica inicijative 'Young Balkan Designers'. Intervju koji donosimo izvorno je objavljen u publikaciji D-News, povodom Dana D u lipnju 2011.

Objavljeno: 18.08.2011.

ANKETA: Kome pripadaju kvadrati?

U kontekstu aktualnog prijepora oko vizualnog identiteta informativne kampanje MVPEI uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji, pokrenuli smo malu anketu među dizajnerima. Slučaj komentiraju Iva Babaja, Damir Bralić, Davor Bruketa i Nikola Žinić, Lana Cavar, Dejan Kršić i Igor Kuduz

Objavljeno: 18.08.2011.

MAROJE MRDULJAŠ: Projektiranje angažiranosti

Maroje Mrduljaš je kritičar dizajna i arhitekture, autor i urednik više knjiga u području suvremenih arhitektonskih i dizajnerskih praksi. Zajedno s V. Kulićem osnivač je istraživačke platforme 'Nedovršene modernizacije'. Bio je kustos i sudjelovao u kuriranju više izložbi te predavao internacionalno. Radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Razgovor o knjizi 'Dizajn i nezavisna kultura', čiji je koautor i urednik zajedno s Deom Vidović, izvorno je objavljen u publikaciji povodom Dana D u lipnju 2011.

Objavljeno: 11.08.2011.

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: Netko je duhovit u trenutku, a netko mora prvo smisliti šalu

"Iako imamo ozbiljnu povijest dizajna u regiji, ovo je i dalje mlada struka koju se ne tretira ozbiljno, u smislu da tamo negdje postoje neki stručnjaci koji stvarno znaju što rade. I dalje na gotovo svakom sastanku moram uvjeravati ljude zašto sam uopće tu, a kamoli zašto ovaj ili onaj font"

Objavljeno: 28.07.2011.

ERWAN BOUROULLEC: Najvažnije je razmišljati s jake konceptualne točke gledišta

Braći Ronanu i Erwanu Bouroullecu trebalo je svega nekoliko godina da u svijetu suvremenog produkt dizajna dosegnu zvjezdani status. 2002 godine, u trenutku kad je u Muzeju dizajna u Londonu postavljena prva izložba posvećena njihovom radu, Ronan je upravo kročio u tridesete, Erwan je bio još duboko u svojim dvadesetima, a nije prošlo ni pet godina od prvih njihovih ozbiljnih projekata. Godinu dana kasnije Phaidon Press izdao im je monografiju, a 2004. rad im je, između ostalog, predstavljen u MOCA-i u Los Angelesu i Boijmans muzeju u Rotterdamu.

Objavljeno: 09.07.2011.

LOUISE SCHOUWENBERG: Dizajneri bi u budućnosti mogli postati dizajneri alata, a ne krajnjeg proizvoda

Louise Schouwenberg je nizozemska kritičarka dizajna, kustosica i profesorica na Design Academy Eindhoven. Redovito objavljuje u internacionalnim umjetničkim i dizajnerskim magazinima, autorica je niza knjiga, među kojima je recentna monografija Hella Jongerius – Misfit (Phaidon Press, 2010.). U kustoskom radu bavi se tankom granicom između dizajna i vizualne umjetnosti. Razgovor koji čitate izvorno je objavljen u publikaciji D-NEWS povodom Dana D u Staroj Klaonici 2011.

Objavljeno: 29.06.2011.

CHRIS KABEL: Ne bi li bilo lijepo kada bi drvo raslo oko vas, poput nekog zagrljaja?

Chris Kabel nizozemski je produkt dizajner koji živi i radi u Rotterdamu. Radio je s internacionalnim brendovima i institucijama kao što su Droog, Moooi, Royal VKB, Levi's, Alessi te gradovi Seoul i Bruges. Radovi mu se nalaze u muzejskim kolekcijama poput Fondation Nationale d'Art Contemporain, Muzeja Stedelijk u Amsterdamu, Boijmans muzeja u Rotterdamu i Hangaram muzeja dizajna u Seulu. Intervju je, pod naslovom 'Ne bi li bilo lijepo kada bi drvo raslo oko vas, poput nekog zagrljaja', objavljen u publikaciji 'D-NEWS' povodom Dana D 2011.

Objavljeno: 17.06.2011.

IVICA MITROVIĆ: Dizajn novih medija između osobnog eksperimenta i standardizacije

Povodom izložbe 'Dizajniranje novih medija / Dizajn i novi mediji 1995. – 2010. / hrvatska perspektiva', koja od 28. 4. do 15. 5. traje u HDD galeriji, razgovarali smo s autorom izložbe Ivicom Mitrovićem, docentom na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija pri Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

Objavljeno: 29.04.2011.

SONDA: Ispričati priče o kojima sve znamo, a ništa ne znamo

Nakon zatvaranja izložbe i privremenog ureda u HDD galeriji, članovi porečkog dizajnerskog studija govore o svom dosadašnjem radu, konceptu 'Sonda LIVE!! in Zagreb', dnevnoj rutini i dizajnu kao procesu.

Objavljeno: 16.01.2011.

JULIA CASSIM: Inkluzivnim dizajnom prema mainstreamu

Razgovor s Juliom Cassim, svjetskom stručnjakinjom u području inkluzivnog dizajna, povodom radionice i izložbe Extra / Ordinary Design u Zagrebu

Objavljeno: 04.04.2011.

Kriza je u nama

Integralni tekst objavljen u časopisu Zarez, 13.svibnja 2010.

Objavljeno: 08.06.2010.

Razgovor s Martinom Gamperom

Povodom predavanja na temu dizajnerskog aktivizma sa svjetski poznatim produkt dizajnerom razgovarala je Ivana Borovnjak.

Objavljeno: 03.05.2009.

0708

Izložba 0708 razlikuje se od prethodnih izdanja ove smotre hrvatskog dizajna svojom obuhvatnošću, koja se na jednoj strani iskazuje većim brojem kategorija nego ranijih godina, a na drugoj povećanim brojem radova u pojedinim segmentima izložbe, posebice na području industrijskog dizajna. Najvažnije novosti ovogodišnje izložbe su uvođenje kategorije modnog i odjevnog dizajna, zastupljene nevelikom ali poticajnom selekcijom, te kategorije koncepta, koja donosi pregled samoiniciranih radova, kao i onih u kojima dizajnersko rješenje uključuje promišljanje čitavog proizvoda ili usluge.

Objavljeno: 01.10.2008.

Dizajn vizualnih komunikacija na izložbi 0708

Još 2003. jedan se dizajner usudio napismeno ustvrditi da “dizajna u Hrvatskoj ima”. Tu, za hrvatski dizajn vizualnih komunikacija veliku izjavu u katalogu izložbe 03, kolega je Kršić između ostalog opravdao i kontinuitetom strukovnih izložbi HDD-a. Dizajn i pripadajuće mu izložbe, kaže Kršić, nisu više “stvar slučaja”, već “nesreća u kojoj ima sistema”. Hrvatski dizajneri i dizajnerice, kako to Kršić tada opisuje, osim na strukovnim izložbama sistematizirani su i u školama koje pohađaju, na poslovima za koje su plaćeni te međunarodnim smotrama i publikacijama u kojima su redovito zastupljeni.

Objavljeno: 01.10.2008.

Produkt dizajn na izložbi 0708

Je li se išta promijenilo u protekle dvije godine, koliko je prošlo od prethodnog Pregleda hrvatskog dizajna 040506?

Objavljeno: 01.10.2008.

Modni i odjevni dizajn na izložbi 0708

Danas kažemo da je sve moda i da je njen utjecaj globalno nezaustavljiv kao da se upravo u njenom krilu “oslobađa brzina” (Paul Virilio) širenja i miješanja utjecaja na način svojevrsnog “melting-pota”. Sa većim prisustvom modne materijalne i simboličke stvarnosti povećava se i broj pitanja, pa i jedna temeljna dilema: da li je modni dizajn na bilo koji način dizajn?

Objavljeno: 01.10.2008.

Razgovor s Jonathanom Barnbrookom

Možda bi doista bilo bolje da u potpunosti prestanemo s dizajniranjem. No ukoliko bi mogli promijeniti stvari na bolje, čini mi se da možda ipak ima smisla nastaviti.

Objavljeno: 09.04.2011.

Operativni optimizam, o kritici u dizajnu

Ideja “optimistične kritike” treba biti ugrađena u dizajnersku djelatnost koja mora nadići poziciju pasivnog estetsko-tehničkog servisa i preći na konceptualnu razinu ulaženja u polemički, politički odnos suprotstavljen dehumanizirajućim silnicama koje proizvod vide samo kao robu.

Objavljeno: 29.11.2007.

S pogledom u ružičastu budućnost

Dizajn u Hrvatskoj nije našao načina da odgovori na stvarne potrebe društva i stoga od strane tog društva uglavnom nije niti prepoznat kao važno i vrijedno sredstvo vizualne komunikacije.

Objavljeno: 30.11.2007.

Između dvije modernizacije

Jedan mogući pogled na aktualnu situaciju dizajna u Hrvatskoj jest: teškoća s određenjem struke u cijelosti kao posljedica jaza između dvije modernizacije u kojoj se aktualni hrvatski dizajn nalazi, kao i Hrvatska u cjelini.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dobar dizajn

Definicija dobrog dizajna ekvivalentna je dobrom (sudioničkom, kritičkom) društvenom djelovanju i ponašanju, a prosuđivanje njegove kvalitete mora uzeti u obzir specifičnosti sredine unutar koje dizajn nastaje. Cilj dizajna nije, barem ne isključivo, proizvodnja estetičnosti ili korisnosti, nego proizvodnja smisla. Jednostavna osnovna jednadžba njegove uspješnosti sastoji se u tome da rezultat dizajna mora riješiti više problema nego što ih stvara.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dizajnerska Republika Hrvatska

Predavanje Ricka Poynora još jednom je pokazalo kako ovoj u nas sve razgranatijoj djelatnosti bolno nedostaje intelektualna legitimacija, i to ne samo sveučilišna, nego upravo ona kakvu je svojim djelovanjem u posljednjem desetljeću doista nabolje demonstrirao ovom prigodom u Zagreb pozvani londonski novinar: kritika sofisticirana u argumentima, a izrazom pristupačna onima na koje se odnosi.

Objavljeno: 29.07.2007.

Formu slijedi fijasko

Nakon dizajnerskih i tipografskih revolucija na prelazu milenija bili smo suočeni s nedostatkom jasne orijentacije. Kao da su svi postavljali jedno te isto pitanje — što će biti sljedeća velika stvar? Koje knjige trebamo gledati? Na koga se sad trebamo ugledati? Kao da su u ovo postmoderno doba sve mogućnosti već ispitane i barem teorijski prihvatljive i međusobno zamjenjive.

Objavljeno: 24.07.2007.

9. Zgraf

Programske i organizacijske inovacije devetog Zgrafa, kao što su organiziranje predavanja i radionica u popratnom programu, te predstavljanje izložbe Art Directors Cluba u terminu izložbe obećavajući su putokaz za budućnost.

Objavljeno: 29.07.2007.

Prijevodi

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook