Res urbanae

Objavljeno: 25.02.2011.

Na prezentaciji održanoj u četvrtak, 17. veljače 2011. u Hrvatskom dizajnerskom društvu predstavljen je jedan segment projekta Res urbanae Udruge za interkulturalna i interdisciplinarna istraživanja, koji se nadovezuje na prethodna istraživanja u okviru projekta PIPIPP - Zagrebački urbani mobilijarij.

To je terensko istraživanje koje su proveli Bojan Mucko (student kulturne antropologije) te Kristina Volf, Mia Bogovac, Maša Milovac i Dora Đurkesac (studentice završne godine industrijskog dizajna).

Cilj projekta je dovesti u interakciju profesije koje se ne susreću često, primjerice kulturnog antropologa i dizajnera, ili povezati stručnjake s primjerice članovima mjesnih odbora gradskih četvrti, u ovom slučaju mjesnog odbora Dinko Šimunović u četvrti Maksimir. Na taj način proučava se na koji način pojedine profesije funkcioniraju i utjecaj toga na oblikovanje urbane opreme.

Kao jedna od početnih točaka za daljnje istraživanje analizirana je kategorija komunalnog nereda, u koju spadaju sve štete nastale namjernim ili slučajnim djelovanjem građana, i u okviru toga ispitivane su mogućnosti suradnje s dizajnerima u pojedinim segmentima (primjerice na oblikovanju kućnih brojeva).

Nakon toga istraživači su stupili u kontakt s lokalnom zajednicom putem otvorenih intervjua da bi se definirali problemi. Isto tako korištena je i direktna komunikacija putem plakata na kojima su stanovnici mogli ostavljati svoje komentare o tome kako doživljavaju svoju četvrt i kakva bi htjeli da bude. Zbog dobrog odaziva na ovu metodu ispitivanja javnog mišljenja, postavlja se pitanje o važnosti oglasnih ormarića u četvrtima koji bi mogli služiti upravo u ove svrhe. Jednako tako mogli bi služiti i kao sredstvo obaviještavanja stanovnika upravo o pravilima održavanja komunalnog reda ili održavanja kulturne memorije četvrti.

Upravo zbog održavanja te memorije autori su nakon istraživanja o prisutnosti umjetnosti u javnom prostoru, zaključili da ima i puno drugih tvari koje se mogu umjetnički vrednovati , osim samo javnih skulptura. To su primjerice razna dizajnersko-urbanistička rješenja koja imaju umjetničku vrijednost ili momenti spontane kreativnosti samih stanovnika. Tako se otvara i prostor za razne oblike i nivoe umjetničke suradnje između stanovnika i raznih vrsta umjetnika.

Zaključak ovog izlaganja mogao bi biti da urbani prostor živi i koristi se tako da ga ljudi pozitivno ili negativno obogaćuju i mijenjaju. Jedan dio te dinamike svakako otvara prostor za suradnju s dizajnerima.

Zrinka Dužević

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook