Javni razgovor o Izložbi hrvatskog dizajna 0910

Objavljeno: 29.10.2010.

U četvrtak, 21. listopada 2010., u Muzeju za umjetnost i obrt predstavljen je katalog Izložbe hrvatskog dizajna 0910. Tim povodom održan je javni razgovor o izložbi u kojem su sudjelovali članovi Selekcijske komisije Dejan Kršić, Borut Vild, Zlatko Kapetanović, Nina Katarina Simončič, Marko Dugonjić i nagrađeni autori. Moderator je bila Ira Payer.

Dejan Kršić kao predsjednik Ocjenjivačkog suda i urednik kataloga na početku je komentirao način selekcije i kvalitetu radova koji su prijavljeni za izlaganje. On je naglasio kako se kroz povijest ovakvih izložbi (od Zgrafa 1976.) propituje sistem selekcijskih izložbi i da se smatra da ovakve izložbe nisu reprezentativne, tj. da ne reprezentiraju sve segmente dizajna ravnopravno. U vezi s tim on smatra kako „nijedan žiri nema koherentan sistem po kojem bira radove. Uvijek se mora unijeti niz parametara u to kako se radovi biraju.“

Jedan od tih parametara je primjerice strože vrednovanje radova autora koji se često pojavljuju, iako bi možda podigli kvalitetu same izložbe: „Bilo bi loše za samu izložbu kada bi bili zastupljeni radovi tri, četiri najpoznatija autora ili tri, četiri studija. Element reprezentativnosti je važan. Nastojimo da budu zastupljeni i radovi autora iz svih dijelova Hrvatske, koji imaju puno više problema u radu od autora koji su iz Zagreba.“

Što se tiče same izložbe smatra da ona pokazuje „relativno visoku kvalitetu radova“, dapače vidi se da se „uspostavio nivo cjeline struke“, iako zamjera i određenu uniformnost trenutne produkcije, najviše u najbrojnijoj kategoriji vizualnih komunikacija. Zato je na izložbi nedostajalo ono što je nazvao pozitivni eksces ili kreativni iskorak. Kada je komentirao izbor žirija Borut Vild je naglasio da je žiri htio nagraditi upravo takve radove. To je važno jer, kako je istaknula Lana Cavar, izložba donosi puno mainstream radova, visokog profesionalnog standarda, i činjenica da takvi radovi nisu nagrađeni označava pozitivan pomak: „Kada smo tek krenuli s ovim izložbama bilo je potrebno nagraditi sve što je pismeno jer je to bilo egzotično, a danas to nije potrebno, već je potrebno prepoznati neke nove kvalitete.“ Grand Prix izložbe dodijeljen studiju Sonda za rad Booktiga odražava ta nastojanja. Prema obrazloženju članova žirija njegove su kvalitete inovativnost, nepretencioznost, svježina, toplina i osjećaj ljudskosti koji nosi u sebi.

Kao vrhunac izložbe Kršić je istaknuo niz radova iz područja signalizacije u kategoriji Postav izložbi/prostorna grafika/signalizacija koja je prvi put uvrštena ove godine. Pojava tih radova rezultat je izgradnje većeg broja objekata koji zahtijevaju takva rješenja, trend karakterističan za posljednih nekoliko godina. Radi se o velikim sportskim dvoranama i plesnom centru u Zagrebu. Međutim znajući da je taj ciklus izgradnje završio, na razgovoru i u svom tekstu u katalogu Kršić je postavio pitanje koliko će tih radova biti na sljedećoj izložbi.

Za ovu izložbu karakteristično je da je uz prijavnicu bio priložen i upitnik za autore u kojem se pokušalo saznati što više podataka o radu samih autora. Nažalost, upitnik još nije obrađen, ali, kako je rekao Kršić, neovisno o njemu ne postoje nikakvi podaci koji bi pratili stanje dizajna i iz kojih bi mogli dobiti odgovore na pitanja o tome koliko se, primjerice, „vrti novca u dizajnu“. Štoviše dizajn kao zanimanje ne postoji u klasifikaciji poslova. Tu je i stalan problem nedostatka literature o povijesti dizajna, osim kataloga ovakvih većih izložbi.

S tim problemom na umu je i osnovana čitaonica dizajna.

Zlatko Kapetanović je govorio o produkt dizajnu koji je tradicionalno najslabije zastupljen. Ipak je na ovoj izložbi u toj kategoriji prisutno dvostruko više radova nego na prošloj. I za njih je karakteristična visoka kvaliteta, a povećao se i broj realiziranih radova u odnosu na samoinicirane radove. Također, kao prilog pokušaju dubinske analize dizajnerske struke, naveo je da kao i u ostalim kategorijama većina radova nastaje u Zagrebu, ali se proizvodi negdje drugdje.

Nina Katarina Simončič usporedila je studentsku i profesionalnu kategoriju modnih dizajnera. Kod studenata je tako vidljiv veliki zamah i potencijal, a u kategoriji profesionalaca na samoj izložbi prisutno je nekoliko problema, od predstavljanja odjeće u prostoru do tretiranja različitih modnih pristupa- serijske proizvodnje, art mode, modnih dodataka i sl.

Dizajn elektronskih/interaktivnih medija, kako je rekao Marko Dugonjić, prikazao je mnoštvo eksperimentalnih radova u studentskoj kategoriji koji su osim funkcije ponudili i dobro iskustvo. Radovi u profesionalnoj kategoriji odraz su vrlo visoke kvalitete u tom području dizajna u Hrvatskoj i to na globalnom nivou.

Nekoliko je karakteristika ove izložbe. Borut Vild smatra da su „osnovna kvaliteta ove izložbe studentski radovi.“. To govori i o kvaliteti njihovih nastavnika, odnosno, prisutna je generacija vrlo kvalitetnih nastavnika iz područja dizajna. Ira Payer primjetila je da svaka izložba iznjedri novu generaciju autora, a ove je godine prisutan pogotovo veliki broj mladih autora među izlagačima i među nagrađenima. Promjena se vidi i kod posjetitelja izložbe. Koraljka Vlajo iz MUO rekla je da za izložbu vlada veliki interes, a profil posjetitelja može se opisati kao šira javnost. S obzirom na otvorenje Galerije HDD-a prošle godine, kako je to naglasio Nikola Radeljković, stvara se dojam u javnosti da se „stalno nešto događa u dizajnu“, pa je i to, zajedno s novom lokacijom, možda odgovor na povećano zanimanje javnosti za dizajn.

tekst: Zrinka Kuić
fotografija: Domagoj Kunić

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook