[d] razgovor 14_Zagrebački urbani mobilijarij: Što je grad?

Objavljeno: 02.07.2010.

U četvrtak 17. lipnja, u HDD galeriji održan je razgovor povodom izložbe Zagrebački urbani mobilijarij. U razgovoru su sudjelovali Dafne Berc (Arhitektonska mreža ANALOG), Sonja Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja), Ivana Fabrio (Studij dizajna), Fedor Kritovac, sociolog, Marica Vidušić, predsjednica mjesnog odbora Dinko Šimunović te drugi.

Na početku razgovora Dafne Berc je predstavila studiju o gradskoj četvrti Maksimir iz 2006. godine koja je nastala kao interdisciplinarno istraživanje na temelju kojeg bi se eventualno mogao raspisati natječaj za redefiniranje te četvrti. U tu svrhu istraživali su se potencijali te ulice koji bi upućivali na mogućnosti redefinicije identiteta. Jedan od elemenata lokalnog identiteta koji se nametnuo su prodajni kiosci kao repetitivni element, ali različitih sadržaja i stilova, koji odražavaju različite trendove vremena u kojima su nastajali. Dafne Berc promišljala je njihov izgled i funkciju, kao i odnos prema glavnoj i drugim pokrajnjim ulicama. Kao takvi, oni su također i dio urbanog mobilijara koji bi mogao povezati park Maksimir, park koji je važan za cijeli grad, i Kvaternikov trg. Nažalost, od 2007. godine kioske su počeli uklanjati iz ulica okomitih na Maksimirsku ulicu.

Promatrajući grad kao cjelinu, Dafne Berc, Luciano Basauri, Dominko Blažević, Jana Dabac i Sonja Leboš osmislili su izložbu „Zagrebački urbani mobilijar“ u sklopu koje su snimali urbanu opremu u Zagrebu. Najistaknutiji primjeri su zeleni koš za smeće i drvene klupe koje se nalaze u parkovima.

Tijekom razgovora naglašena je činjenica da je u okviru plana Malih komunalnih akcija gradskoj četvrti Maksimir u 2006. godini bilo namijenjeno gotovo milijun eura.

Kao primjer suprotan zagrebačkom, Ivana Fabrio je govorila o vizualnom identitetu Amsterdama te je pokazala ulogu urbane opreme u sklopu toga. Prije nekoliko godina, na poticaj Turističke zajednice grada i predsjednice HDD-a Ire Payer, razgovaralo se i o razvoju identiteta grada Zagreba.

O mjestu urbane opreme u klasifikaciji dizajna govorio je Fedor Kritovac. Problemima urbane opreme tj.urbane obnove bavio se 70-ih i 80-ih godina u Hrvatskoj Centar za industrijsko oblikovanje (CIO). U sklopu teorije dizajna to pripada širem području dizajna okoline.

Kako stvari funkcioniraju u političkoj praksi pokazala je Marica Vidušić. Ona je ustvrdila da su propisi o komunalnom gospodarstvu i redu u gradu Zagrebu vrlo opširni i detaljni, međutim njih se građani jednostavno ne pridržavaju. Ne postoji svijest o tome, kao ni svijest o zajedništvu unutar urbane zajednice te se pitala koliki je tu uopće utjecaj dizajnera.

U kontekstu vizualnog identiteta problem zajedništva je izuzetno važan. Kako je istaknula Sonja Leboš, glavni problem u procesu izgradnje identiteta jest razlika u tome što za pojedine sudionike tog procesa predstavlja ideja grada. Unatoč zanimanju i inicijativama, uglavnom pojedinaca, ne postoji recept koji bi mogao promijeniti tretman izgleda grada u cijelosti, u odnosu na to kakav je on danas.

Razgovor je završio željom svih prisutnih sudionika za nastavkom inicijative na promišljanju kako urbane opreme, tako i identiteta gradskih četvrti, odnosno grada, kojima bi redizajn urbane opreme mogao pridonijeti.

Tekst i fotografija: Zrinka Kuić

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook