Kriza je u nama

Autorica: Zrinka Kuić

Integralni tekst objavljen u časopisu Zarez, 13.svibnja 2010.

Nekoliko problema dizajna u Hrvatskoj u kontekstu pojma kriza. S prvom izložbom održanom u Galeriji HDD-a u Zagrebu započeo je i ciklus razgovora s autorima izložbi. Tako je održano dvanaest razgovora, deset vezano uz izložbe autora nagrađenih na Izložbi hrvatskog dizajna 0708 i dva vezana uz druge aktivnosti društva, izložbu prijavljenih radova na natječaj za vizualni identitet Kvarnera i razgovor vezan uz predstavljanje hrvatskog produkt dizajna na međunarodnoj sceni.

Svi razgovori popraćeni su prikazom na internet stranici HDD-a, a u njima su osim samih autora sudjelovali i drugi dizajneri te stručnjaci i teoretičari koji se bave ovim područjem. Iako bi se mogli usredotočiti na nekakav opći prikaz karakteristika dizajna u Hrvatskoj (uostalom za to imamo kataloge bienalnih izložbi hrvatskog dizajna i knjigu Hrvatski dizajn sad) iz ovih razgovora iskristalizirali su se neki problemi hrvatskog dizajna koji zahtijevaju da budu prikazani.

Krenimo od kraja. Predzadnji u nizu razgovora bio je s Markom Pavlovićem, dobitnikom niza nagrada za igračku Oblo. Njegov rad podupro je i Studij dizajna (igračka je nastala u vrijeme dok je dizajner još uvijek bio student) vjerujući kako se radi o vrijednom i gotovo dovršenom proizvodu. Međutim, menadžerski posao koji nakon razvoja ideje predstavlja sljedeću fazu razvoja proizvoda dizajner je također preuzeo na sebe. Dijelom je to bilo zbog okolnosti, a dijelom zbog dizajnerova uvjerenja da bi dizajner trebao imati i poduzetničke vještine. Međutim, proizvodnja još uvijek nije uspostavljena. Srž problema može se svesti na probleme uspostave funkcionalne veze dizajner-proizvodnja-distribucija.

Tu vezu uspješno je prebrodio dizajner Mauro Massarotto sa svojim projektom tenisica Startas. I ovdje je dizajner preuzeo menadžersku ulogu. Studio Sheriff and Cherry odgovaran za osmišljavanje projekta (uključujući i dizajn tenisica) prvi je pristupio tvornici Borovo s idejom redizajna već gotovog proizvoda. Taj u biti dizajnerski studio odgovoran je međutim i za sve ostale faze proizvodnje, uključujući nabavu sirovina (tekstila s dizajniranim uzorkom), marketing i distribuciju, dok tvornica Borovo obavlja samo proizvodnju.

Vrijednu analizu sustava u kojemu rade modni dizajneri ponudio nam je i razgovor s modnim dizajnericama I-gle. Tonči Vladislavić je uzimajući u obzir specifičnosti uskog hrvatskog tržišta njihov rad smjestio u područje između makro i mikro proizvodnje ( s tim da makro razina obuhvaća proizvodnju u velikim/većim serijama, a mikro unikatnu proizvodnju). Dizajnerice tako u svom radu moraju balansirati između različitih zahtjeva tih razina i različitih očekivanja domaćeg i stranog tržišta na kojem su također prisutne od 2008 godine, a koji funkcioniraju prema potpuno različitim uvjetima. Razlika je prisutna također i u samom predstavljanju. Dok su na domaćem tržištu već uspostavljeni brand, na međunarodnom tržištu dočekuje ih se sa skepticizmom, istovremeno kao (zanimljivu) novinu i nepoznanicu.

Zato je važno naglasiti i problem predstavljanja hrvatskog dizajna u inozemstvu. I-gle su same financirale svoj izlazak na strano tržište, jednako kao i studio Sheriff and Cherry. Slično je i s produkt dizajnerima od kojih su se dvoje (Ljiljana Kolundžić - putem natječaja Young Talent On Show časopisa Elle Decor i Filip Gordon Frank - samostalno) predstavili na Milanskom sajmu namještaja. Hrvatske institucije ni u jednom od ovih slučajeva nisu ponudile suradnju niti odobrile sva potrebna financijska sredstava.

Ipak ove godine Ministarstvo kulture organizira međunarodnu izložbu hrvatskog dizajna „In a Nutshell- Contemporary Croatian Design (2000-2010)“ čime se kao dominantni (institucionalno poduprt) oblik predstavljanja hrvatskog dizajna i u Hrvatskoj i u inozemstvu uspostavlja medij izložbe. Dok je Marku Pavloviću prije svega potrebno pronaći proizvođača i osmisliti proizvod spreman za tržište (kvaliteta ideje odmah je bila očita) i HDD mu je ponudio mogućnost organiziranja izložbe. No, kako je istaknula predsjednica HDD-a Ira Payer prigodom razgovora s dizajnerom, i HDD i Studij dizajna koji podupire projekt imaju prije svega svoja ograničenja i svoje primarne zadaće koje moraju ispunjavati. Pokušaj ostvarivanja veze između dizajnera i industrije već je i prije stao na izložbi. Nakon promocije prototipova namještaja na sajmu Ambienta rađenih u sklopu projekta ostvarivanja takve veze 2004. godine, projekt je ostao bez financijske potpore države.

U kontekstu otvorenja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti puno se govori o tome da je konačno došlo vrijeme kada će suvremena umjetnost postati vidljivija široj publici, putem stalnog postava i povremenih izložbi te različitih događanja koja se mogu odvijati u prostoru muzeja. Iako ne sumnjamo u važnost toga pravo je pitanje čemu zapravo služi medij izložbe? Da li ona postoji sama zbog sebe ili kao jedan aspekt fenomena umjetnosti ili dizajna kojeg ravnopravno ili ne čine i drugi aspekti. Tržišni aspekti dizajna ili umjetnosti imaju vrlo važnu ulogu. Tržište nije samo ekonomski pojam, ono je odraz stvarnih ljudskih odnosa. Da li to znači da u Hrvatskoj u svim segmentima društva ne postoji zanimanje za dizajn ili umjetnost na razini višoj od one pasivno-prezentacijske?

Povijest hrvatskog dizajna (uključujući i modni dizajn) ujedno je i povijest nemogućnosti implementacije dizajna u proizvodni proces tj. u industriju. U knjizi Kultura zaborava - Industrijalizacija kulturnih djelatnosti kaže se: „Kulturne/kreativne industrije su na svjetskoj razini percipirane kao propulzivna grana industrije, dok u Hrvatskoj one još nisu prepoznate kao strateško mjesto suvremenih kulturnih kretanja ili ekonomskog razvoja. Kulturne/kreativne industrije u Hrvatskoj još su uvijek pretežno zanatske i umjetničke u svom tipu proizvodnje...“

Ograničen položaj dizajnera i umjetnika određuje produkt njihovog rada. Tome su svjedočili studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta prilikom posjeta IFM - Institut Francais de la Mode u Parizu gdje su mogli usporediti svoj i način rada studenata na tom institutu. S obzirom na razlike u uvjetima rada studenti su zaključili da već ostvaruju dobre rezultate, međutim zbog neprihvaćanja okoline zapravo nemaju stvarnu sliku o kvaliteti svog rada i svojim mogućnostima.

Dizajneri su tu u puno boljoj poziciji jer se kvaliteta njihovog rada mjeri brojnim međunarodnim nagradama. Međutim osim što su nagrade vrijedno priznanje radu autora, njihovo isticanje u svakoj vrsti diskursa koji se bavi dizajnom (kao i umjetnošću - bilo u povijesnim istraživanjima ili novinarskim napisima) također pokazuje da zaista postoji čuđenje prema vlastitim mogućnostima.

Ili u najmanju ruku nepostojanje bilo kakve sustavne slike o kulturnim/kreativnim dosezima hrvatskog društva u smislu shvaćanja kulturnih/kreativnih djelatnosti kao dio opće kulturne razine (kultura se na ovom mjestu shvaća šire nego u pojmu kulturnih/kreativnih djelatnosti).

U tom smislu vrlo je teško svima izvan uskog kruga poznavaoca uopće objasniti suvremene dizajnerske prakse (isto vrijedi za suvremenu umjetnost) koje izlaze izvan granica medija dizajna kao što je to primjerice rad na scenografijama dizajnerskog kolektiva Numen ili rad dizajnerica Dore Budor i Maje Čule, te Nine Bačun i Roberte Bratović o čemu smo također imali prilike čuti na razgovorima u Galeriji HDD-a.
U kontekstu pojma kriza, kako glasi podnaslov ovog teksta, možemo da zaključiti da u području dizajna u Hrvatskoj stalno vlada kriza. Ona je u nama i suprotno krizi koja vlada u svijetu ona se nije javila kao posljedica neodgovorne hipertrofije sustava, nego kao prirodna točka u razvoju ekonomskog sustava, točka koja označava prelazak u sljedeću fazu- fazu industrijalizacije, a koja kod nas nikada nije u potpunosti prevladana.

Zrinka Kuić je povjesničarka umjetnosti i bavi se temama iz umjetnosti, dizajna i mode o kojima objavljuje članke. Surađivala je na nizu izložbi kao stručni suradnik ili autor koncepcije. 2009. upisala je doktorski studij povijesti umjetnosti.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook