Začudnosti urbanog advertisinga - nastavak

Autor: Fedor Kritovac

Nastavak kritičkog osvrta Fedora Kritovca o fenomenu neobuzdanog širenja megaplakata i velikoformatnih presvlaka pročelja, koje i u Zagrebu sve više otežavaju percepciju arhitekture i urbanističkih vrijednosti grada.

Izuzeci ili strateške najave?

Na nekim se mjestima (ostajmo zasad u Zagrebu) promjene u urbanom advertisingu (wallscapei i billboardi na zgradama i preko zgrada) opažaju brže i bolje – bilo da se radi o izuzecima ili o strateškim najavama.

Za Zagreb je to i nadalje Umjetnički paviljon na Tomislavovom trgu u centralnoj osi panoramskog pogleda prema gradu, (ekskluzivno mjesto u tom i svakom pogledu).
Nakon što su već prošle dvije faze VIP-ovih rafinirano oblikovno pridruženih zgradi i pristojno sarkastički ispostavljenih wallscapea (POKRIVENI NA SVAKOM KORAKU i zatim OBVEZNA PRTLJAGA) pojavio se početkom lipnja 2009. wallscape AVIOMARIN.
Duhovit utoliko što se preko puta Glavnom (željezničkom) kolodvoru reklamiraju njime sredstva kao pomoć protiv «morske» odnosno «avionske« bolesti.

Da bi bilo u tome uvjerljivije ovo se rješenje ne pouzdaje više u duhovite slogane i metaforičke izazove već se okreće naturalizmu i neke vrsti digitaliziranom ekspresionizmu; zamućena i distorzirana slika valova, fantazmagoričnog kovitlaca, da se «ilustrira» kako se to vrti u glavi i abodmenu...

Umjesto integralne kompozicije svako je polje rasprostrte fasade zasebno - poput kupea ili kabine. Anegdotalno je ovdje bilo geometrijsko obrezivanje drvoreda lipa, (inače uobičajeno i stilski za ovaj park opravdano). Ali ovaj put - to je bilo (i jest) sasvim evidentno – stabla je trebalo podrezati odnosno sniziti da bi se pokušalo otkriti pogledu najniži dio wallscaea tamo gdje piše PLIVA , inače krošnjama zakriven. No, obzirom da pogled nije horizontalno paralelan nego pod kutem kad se gleda s nižeg položaja iz zone kolodovora - donji rub wallscapea je i nakon ovog skraćivanja ostao nevidljiv. U smislu vrtloga i zamućivanja zora kod morske ili avionske bolesti, vrtoglavica, i to je, možda, hotimično.

Ipak, prije bi se reklo da je u kreaciji ovakvog rješenja i njegove postave uzmanjkalo osnovnog starinskog znanja o perspektivi i deskriptivi (što se od šale može apsolvirati kompjuterski uzme li se uopće u obzir)

Još je jedna promjena na Umjetničkom paviljonu zanimljiva i nagovještaj; za razliku od južnog sklopa, sjeverna je strana Paviljona obavijena do sada najambicioznije izvedenom iluzonističkom «imitacijom» fasade koju se popravlja. Kod povoljnih svjetlosnih uvjeta i osunčanja doima se u tom pogledu gotovo perfektno. Tko zanemari okrajke skela koji naviruju iza nje skoro da i ne vidi kamuflažu. Osim što su distorzirane odslikane skulpture kod ulaza problematično 3D rješenje za ovu priliku.

Prazan wallscape-zgrada

Osim ovih pradigmatičnih transformacija na najvažnijem wallscape reperu za Zagreb - Umjetničkom paviljonu na Trgu kralja Tomislava - svakako je izdaleka i izbliza pogledati na novu zgradu UMPH tj. Ustanove za hitnu medicinsku pomoć ili kolokvijalno i popularne HITNE ili HITNE POMOĆI.

Ta je zgrada već medijski pozicionirana i kao značajno arhitektonsko djelo. O dizajnu nije bilo riječi pa ni onoliko koliko se to tiče arhiketure i urbanizma. Oplošje čitave ove zgrade doima se kao ogroman volumenski wallscape (iza kojeg se diskretno naziru fragmenti konstrukcije i osvjetljenja ).

Za razliku od većinom vizualne preopterećenosti velikih ploha ovaj volumen zrači prazninom. Asocira na neidentificirane nekadašnje silose, postrojenja pod posebnim režimom obavijena nekom vrste tajne, konzervirane objekte. Očito smatralo se sa strane investitora, projektanta i odobravatelja urbanističkih i lokacijskih uvjeta da bi bilo bespredmetno opterećivati se simbolikom (koja bi mogla i poremetiti «čistoću» arhitekture zgrade); da se na oplošju akcentiraju osnovni simboli identifikacija (broj 94, crveni križ, plavi šesterokraki križ (kakav je i na vozilima), neke orijentacijske olakšice.
Ti se simboli «ukrasno» nalaze u minimalističkim parternim prisutnostima u prizmi/kubusu nabačeni kod južne prilazne zone iz Heinzelove i s Radničke ceste. Iz Heinzelove ionako zapravo nije predviđen pristup za pješake, nego (u AMBULANTU, na posao) već iz i s Radničke ceste, (ako se tko uspije bez teškoća uopće probiti bez automobila ili bicikla - pješački prodrijeti kroz zakrčenu Radničku cestu (u ozračju automobilskog sajma u Jakuševcu kod Zagreb Towera) bez ikakvih putokaza do nove UMPH baze.

Ostavimo detaljnije mikrolokalne uvide i čuđenja – zadržimo samo ovaj veliki kubus s prilaznom zonom i vidicima. S potpuno identifikacijski i funkcionalno marginaliziranim elementima vizualizacije. Kao takav, nije baš bezvažan primjer za dizajn vizualnih komunikacija u urbanom prostoru

Umjesto wallscape - jedra i kuhinjske krpe


Hoće li se započeti pohvaljivati postupno nestajanje wallscapea s fasada (osim na «sigurno» eksponiranim mjestima) i vraćanje tradiciji: neutralnim navlakama, zaštitnim folijama od pogleda i, manje, otpadaka i prašine kod građenja. Repertoar takvih navlaka nije velik: svijetle folije (iako eto u Jurišićevoj i jedne tamne, »crne» kao flor), prugaste, slično nekadašnjim prugastim tendama nad lokalima (koje su bile inspiracija jednom konceptualnom radu nedavno u Galeriji Miroslav Kraljević): krem, plavkasto, oker....

Čudna sapinjanja i vezivanja uz pomoć vjetra podaruju takvim većim postavama obličje napuhanih jedrenjaka. Drugdje pak dijelovi ovih navlaka vise jadno kao zaboravljeni tepisi i ocufane kuhinjske krpe. Najzanimljivije su pak, kao posebne scenske tvorevine, oni sklopovi gdje su probijena okna, pa sve izgleda kao veliki golubinjak ili neka hitchcockovska scenografija za sumračje. Bilo ih je najviše po Gornjem gradu.

I ta varijanta, daleka od komercijale i persuasije, uvrštava se u raznolikost i začudnosti gradskih ugođaja.

Ne znamo koliko su slučajni koliko namjerni. Koliko su, kako se kaže, «pod kontrolom», a koliko izvan kontrole. I izvan interesa i profesionalnih usredotočenosti.

Fedor Kritovac rođen je 1938. godine u Zagrebu gdje i živi. Studij arhitekture i doktorat društvenih znanosti na području sociologije. Stručni, znanstveni, edukacijski, publicistički i javni rad usmjeren prema kulturnim, umjetničkim, tehnološkim aspektima suvremenog svijeta. Urbani svijet kao mjesto stvaranja, proizvodnje, potrošnje, boravljenja, putovanja, personalnih i medijskih interakcija, mašte... u fokusu je autorske pozornosti i pažnje.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook