[d] razgovor 02 _ Dejan Dragosavac Ruta

Objavljeno: 04.04.2009.

U četvrtak, 2. travnja, održan je [d] razgovor s Dejanom Dragosavcem Rutom, čija se izložba “Kontejner — dizajn suvremene umjetničke prakse” može pogledati u Galeriji HDD-a do 12. travnja 2009.

[d] razgovor

[d] razgovor

[d] publika

[d] publika

Dejan Dragosavac Ruta

Dejan Dragosavac Ruta

Maroje Mrduljaš

Maroje Mrduljaš

Dejan Kršić

Dejan Kršić

Željko Serdarević

Željko Serdarević

Tomislav Medak, Damir Bralić, Ivica Mitrović Jr.

Tomislav Medak, Damir Bralić, Ivica Mitrović Jr.

Drugi u ciklusu razgovora s nagrađenim autorima 0708 izložbe moderirao je Željko Serdarević, a uz autora su u diskusiji sudjelovali teoretičari dizajna Maroje Mrduljaš i Dejan Kršić te Sunčica Ostoić (Kontejner) i Tomislav Medak (Multimedijalni Institut/MAMA). Razgovor je pratila projekcija Rutinih radova, uključujući dizajn časopisa Libra Libera, Gordogan i Nomad, kazališnih festivala Eurokaz i Faki te knjiga “Komunistički manifest”, “Društvo spektakla” i brojnih drugih.

Dejan Dragosavac Ruta započeo je svoj profesionalni put sredinom 1990-ih u Arkzinu. Isprva kao pripravnik, a nekoliko godina kasnije kao suvlasnik izdanja, Ruta je zajedno s Dejanom Kršićem oblikovao ovaj utjecajni časopis, u čijem okrilju nastaju i časopisi Bastard i Transfer te iznimno zanimljiva edicija knjiga. Redakcija Arkzina služila je 1990-ih kao stjecište i rasadnik nezavisne kulturne scene, pa se po prestanku objavljivanja časopisa Ruta brzo pozicionirao kao dizajner čitavog kruga umjetničkih udruga i projekata, od kojih su mnogi nastali upravo kao rezultat inicijativa potaknutih djelovanjem Arkzina.

Unatoč značaju ostvarenih projekata i istaknutoj poziciji unutar domaće dizajnerske zajednice, do nagrade međunarodnog žirija udruženja ICOGRADA na izložbi hrvatskog dizajna 0708 Dragosavac nije primio niti jedno stručno priznanje. Riječima Željka Serdarevića: “Ruta niji imao 'svoju sezonu', nastupni trenutak kakav su doživjeli drugi važni dizajneri njegove generacije, čiji je rad svih ovih godina nagrađivan stručnim priznanjima i velikom pozornošću medija. Nedavna izložba plakata za MAMU i ovo predstavljanje u Galeriji HDD-a čine se logičnim zaokruženjem razdoblja započetog prije točno deset godina izlaganjem prvih Rutinih radova na 34. zagrebačkom salonu.”

Maroje Mrduljaš, autor tekstova u katalozima obje Rutine samostalne izložbe, ovako je definirao je njegovu poziciju: “Ovdje se ne radi o uobičajenom dizajnerskom servisu kulturnih institucija, već o aktivnoj uključenosti u stvaranje novih kulturnih sadržaja. Rutu je najtočnije odrediti kao protagonista jedne scene koja formira i informira njegov grafički jezik u jednakoj mjeri u kojoj Rutin dizajn utječe na prepoznatljivost ove razgranate mreže projekata u području kulture i civilnog društva.” U diskusiji koja se razvila iz Mrduljaševe početne analize, fenomen grafičkog jezika Arkzina smješten je u kontekst specifične zagrebačke tradicije dizajna časopisa koja započinje sredinom 1960-ih dizajnom Zorana Pavlovića za Polet, nastavlja se rješenjima Mihajla Arsovskog za Pop-express te uključuje kasnije inkarnacije Poleta i dizajn Gorana Trbuljaka za časopis Film, ali i dizajn Romana Cieslewiza za magazin Start, koji u ovakvom viđenju “paralelne povijesti” domaće časopisne kulture predstavlja trenutak izbijanja jedne razmjerno radikalne dizajnerske pozicije u mainstream.

Ova razvojna linija kulminira Arkzinom, čija je specifična sadržajna i likovna koncepcija krajem 1990-ih potaknula formiranje čitave nakladničke scene (primjerice časopisi Nomad, Godine Nove i Up&Underground), koju će kratko zatim istisnuti licencna izdanja i post-soroševska kulturna politika. Prisjećajući se razdoblja suradnje u Arkzinu, Dejan Kršić je opisao i karakteristične metode rada na prvim kompjuterskim platformama: “Nama su računala isprva služila za izradu tipografskih elemenata i ilustracija koje smo zatim kolažirali klasičnom metodom rezanja i ljepljenja papira. U takvom iznalaženju vlastitih postupaka prepoznaje se da obojica pripadamo generaciji autodidakta koja je prethodila prvom naraštaju dizajnera formiranih na zagrebačkom Studiju dizajna, s kojima se u našoj sredini pojavljuje sasvim drukčije poimanje struke.”

Sunčica Ostojić je u razgovor unijela perspektivu osobe koja je istovremeno naručitelj, blizak suradnik i životni partner predstavljenog autora: “Od početka nam je bio jasan značaj kvalitetne grafičke prezentacije Kontejnerovih projekata. Uvažavajući ograničenost budžeta, Ruta je osmislio višenamjensko rješenje dizajna — katalog koji je istovremeno plakat ali i arak u budućoj dokumentacijskoj publikaciji. Njegova ideja isticanja katalogizacije projekata rednim brojevima ostala je središnji element našeg dizajna sve do danas.” Nadovezujući se na njezino tumačenje razlike između asketskih rješenja za Kontejner i ekspresivnog dizajna za druge naručitelje, Ruta je dodao: “Dizajn za Kontejner može na prvi pogled djelovati suzdržano u odnosu na pristup koji inače koristim, ali daleko od toga da je lišen pretenzija. Obilježavajući prvi Kontejnerov projekt brojem 001 želio sam implicirati da je riječ o golemom sklopu, čiji će se zbroj pojedinačnih elemenata mjeriti troznamenkastim ciframa.”

Tomislav Medak govorio je o suradnji s Rutom na projektima Multimedijalnog instituta: “Surađujemo s nizom kvalitetnih dizajnera, ali su upravo Rutina rješenja najviše odredila identitet naše udruge i instituta. Njegovo poimanje dizajna odlično odgovara našoj težnji da se prekodira estetska percepcija konzumenata te da se u produkciji grafičkih materijala na određen način problematizira njihova materijalnost. Može se reći da Rutin dizajn izražava onaj isti svjetonazor koji pokreće sve naše projekte.” U zaključku razgovora Medak je prenio iskustvo rada na nagrađenom plakatu festivala umjetnosti i invaliditeta Ekstravagantna tijela, kojim se željelo senzibilizirati javnost na probleme invaliditeta, ali i na ljepotu tijela drugačijeg od onoga kakvo smo navikli prihvaćati kao standard.

Više fotografija postava izložbe, otvorenja i razgovora ovdje.

Fotografije: Jana Fabijanić
Tekst: Zrinka Kuić i Željko Serdarević

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook