0708

Autor: Željko Serdarević

Izložba 0708 razlikuje se od prethodnih izdanja ove smotre hrvatskog dizajna svojom obuhvatnošću, koja se na jednoj strani iskazuje većim brojem kategorija nego ranijih godina, a na drugoj povećanim brojem radova u pojedinim segmentima izložbe, posebice na području industrijskog dizajna. Najvažnije novosti ovogodišnje izložbe su uvođenje kategorije modnog i odjevnog dizajna, zastupljene nevelikom ali poticajnom selekcijom, te kategorije koncepta, koja donosi pregled samoiniciranih radova, kao i onih u kojima dizajnersko rješenje uključuje promišljanje čitavog proizvoda ili usluge.

Brisanjem granica između grafičkog dizajna i dizajna elektroničkih medija, te njihovim povezivanjem u kategoriju dizajna vizualnih komunikacija željelo se prije svega afirmirati potpunu integraciju tiskanih i elektroničkih platformi. No, široko postavljeni okvir tog segmenta poslužio je i kao utočište za područja koja ranije nisu bila zastupljena na izložbama Hrvatskog dizajnerskog društva, a za koja nam se u procesu selekcije učinilo da ne odgovaraju definiciji kategorije industrijskog dizajna u kojoj su ovi radovi mahom bili prijavljeni. Riječ je u prvom redu o rješenjima izložbenih ili muzejskih postava, koja unutar segmenta dizajna vizualnih komunikacija čine zasebnu cjelinu.

Promjena sustava nagrađivanja, koji više nije podređen kategorijama, čini se mudrom odlukom u svjetlu visoke kvalitete studentske produkcije, koja ovog puta konkurira za ista priznanja kao profesionalni radovi. Za razliku od ranijih izložbi Hrvatskog dizajnerskog društva, na kojima se uključivanje studentskih radova znalo činiti tek kao dobronamjerno tapšanje po ramenu, ovog puta oni predstavljaju važan korektiv selekciji profesionalne produkcije. To je naročito vidljivo u području dizajna elektroničkih medija, zastupljenog u profesionalnom segmentu izložbe premalim brojem radova da bi se stvorila objektivna slika kvalitete domaće produkcije. No, nije riječ samo o većem afinitetu mlađe generacije za nove medije i tehnologije — studentski radovi podjednako iznenađuju kvalitetom tipografskih rješenja i ilustracije, koji su nerijetko ambiciozniji i uvjerljiviji od njihovih ekvivalenata u profesionalnom segmentu izložbe.

U odnosu na ranija izdanja, u kojima se znala osjetiti prevaga jednoga dizajnerskog naraštaja, 0708 izdvaja se stupnjem generacijske uključivosti — najmlađeg i najstarijeg sudionika izložbe dijeli više od šezdeset godina razlike u starosti. Istovremeno, generacijske razlike jedva da su vidljive. Nasuprot razdoblju 1990-ih, kad je u opticaju bilo nekoliko suprotstavljenih, snažno generacijski određenih poimanja dizajna, danas se čini kao da je oko nekih temeljnih postavki uspostavljen konsenzus. Najizrazitiji primjer takve homogenizacije pružaju radovi s područja dizajna vizualnih identiteta, odreda osmišljeni na istim načelima mutirajućeg znaka ili dinamičnog uzorka. U industrijskom dizajnu također prepoznajemo izrazitu prevagu određenih tendencija, poput minimalističkog oblikovanja namještaja od masivnog drva i drugih prirodnih materijala.

Statistike u pogledu regionalne zastupljenosti na izložbi govore o priličnoj izoliranosti hrvatske dizajnerske zajednice. Na popisu naručitelja izvan zemlje pronalazimo tek nekoliko projekata ostvarenih u susjednoj Sloveniji, a pojavljivanje Haaga, Detroita, Londona ili Beča na tom spisku djeluje više kao stvar slučaja nego kao rezultat ozbiljnije uključenosti naših autora u globalnu razmjenu rada. Od 146 ostvarenja uvrštena u kategoriju dizajna vizualnih komunikacija, čak 93 izrađena su za naručitelje u Zagrebu, dok su gradovi poput Dubrovnika, Osijeka ili Pule zastupljeni s tek dva do tri rješenja. Disproporcija koja svjedoči o nepostojanju adekvatnih uvjeta za razvoj dizajna izvan glavnoga grada postaje još upadljivija kada se uoči da su sva tri rada iz Splita unutar profesionalne selekcije dizajna vizualnih komunikacija izrađena po narudžbi Odsjeka za dizajn tamošnje Umjetničke akademije.

Jedna od čestih kritika ranijih HDD-ovih izložbi odnosila se na nerealnu sliku stvorenu selekcijom koja je izvrsnost pronalazila gotovo isključivo u projektima slabe vidljivosti u širem društvenom kontekstu. Može se ustvrditi da je ovog puta ostvarena zadovoljavajuća ujednačenost zastupljenosti projekata za naručitelje iz sektora kulture i gospodarstva, a u želji postizanja što stvarnijeg odraza situacije na terenu u odabir su uključeni i projekti koji su tijekom selekcije izazvali živu diskusiju. Primjer toga je izvanredno dizajnirana cementna ambalaža za proizvođača koji nepoštivanjem propisa o zaštiti okoliša predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje građana. Postignuta je suglasnost da je smisao našeg odabira prije svega isticanje oblikovne izvrsnosti, te da je predstavljanjem drugog rada, koji izravno napada takvu kriminalnu poslovnu politiku, uspostavljena određena ravnoteža. U segmentu industrijskog dizajna, sličan stupanj zazora izazvala je pojava elemenata urbane opreme projekta koji od strane građana Splita doživljen kao devastacija gradske jezgre, no kako je riječ o pojedinačno dobro dizajniranim predmetima, koji će zacijelo pronaći mjesto u nekom primjerenijem ambijentu, odlučili smo se uvrstiti ih u odabir.

Ovogodišnji tiskani Pregled prilično se razlikuje od ranijih izdanja, rađenih s ambicijom obuhvaćanja čim većeg broja sadržaja od važnosti za dizajnersku zajednicu, za koje do nedavno nije postojao primjeren kanal. Godišnjaci Hrvatskog dizajnerskog društva, kako su se isprva zvale ove publikacije, dugo su bili jedino mjesto na kojem se moglo pronaći transkripte okruglih stolova, prijevode manifesta koji su polarizirali našu zajednicu ili oglede u kojima se artikuliraju kriteriji dobrog dizajna. Prije nepunih godinu dana, pokretanjem internetske stranice dizajn.hr napokon je ispunjen taj vakuum te smo u pripremu ovog izdanja mogli ući sa znatno drukčijim aspiracijama.

To se može prepoznati i u opremi kataloških jedinica, koja je različita od one koja je pratila radove objavljene u Pregledu 040506, kada je za tekstovima koje su uz rad priložili autori slijedila opširna — nerijetko vrlo kritična — opaska selektora, kojom se prikazani rad željelo kontekstualizirati u hrvatsku tranzicijsku stvarnost. Ovog puta odlučili smo se opise radova ograničiti na minimum potreban za njihovo razumijevanje i istaknuti one osobine kojima se pojedino ostvarenje izdvaja od ostatka izložbe. Vjerujemo da onom smislu u kojem je Pregled ranijih godina služio kao okvir i poticaj za pisanje i mišljenje o dizajnu, danas to trebaju biti historiografske publikacije o dobitnicima nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, koja je ove godine pripala Mihajlu Arsovskom. Nakon desetljeća u kojima je svaka nova generacija hrvatskih dizajnera stupala na scenu poništavanjem doprinosa svojih prethodnika, dokumentiranje i kritička procjena opusa naših najvažnijih autora napokon se čine jednako važni nastojanju da se katalogizira tekuća produkcija dizajna o čijim se vrijednostima možete uvjeriti ovdje.

Tekst je originalno objavljen u Pregledu hrvatskog dizajna 0708.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook