Redizajn Orisa

Objavljeno: 03.06.2008.

Nakon deset godina kontinuiranog izlaženja i 49 brojeva čiji je dizajn potpisao Studio Rašić, jubilarni 50. broj objavljen je u novom dizajnu. Redizajn Orisa rezultat je pozivnog natječaja u kojem je sudjelovalo 7 dizajnerskih studija, a najboljim je prijedlogom proglašen koncept Damira Bralića, Vanje Cuculića i Nikole Đureka.

Časopis za arhitekturu i kulturu Oris izlazi već 10 godina u izdanju tvrtke Arhitekst iz Zagreba i etablirao se kao vodeći regionalni medij u području arhitekture čija je djelatnost, uz izdavaštvo, vezana i uz organizaciju događaja poput konferencije Dani Orisa. Riječ je o vaninstitucionalnoj inicijativi s minimalnom potporom iz resora javnog financiranja pa je dugotrajnost Orisa i ostalih projekata Arhiteksta odista specifičan primjer uspješnog povezivanja ambicije kulturnog doprinosa i privatne inicijative.
Časopis se od svojih početaka postepeno i lagano mijenjao, pri čemu je oduvijek zadržao svoju koncepciju promocije vrijednih arhitektonskih dostignuća obraćajući jednaku pažnju i na lokalnu scenu i na internacionalna kretanja. Upravo taj dvosmjerni protok sadržaja jest i temeljna zadaća Orisa jer on prezentira i internacionalno promovira lokalnu produkciju u jednakoj mjeri kao što donosi i relevantne i poticajne projekte i tekstove inozemnih autora.
Kroz 10 godina rada uspostavljena je neformalna mreža suradnika i prijatelja časopisa, kako u arhitektonskim tako i kritičarskim krugovima a Oris je postao prvo mjesto za informiranje o hrvatskoj i slovenskoj arhitekturi i srodnim djelatnostima. S porastom renomea i internacionalne vidljivosti časopisa i zadaća Orisa postaje sve veća. Nakon što su uspostavljeni kriteriji zagovaranja kulturnog značaja arhitekture, javlja se potreba za intenzivnijom refleksivnošću unutar suvremenog konteksta u kojem arhitektura od kulturne sve više postaje uslužna djelatnost.
Iz tih razloga, Oris polagano evoluira prema čvršće postavljenim tematskim brojevima, izraženijem kritičkom tonu i jačem usmjerenju prema onim praksama koje su istraživačke i društveno produktivne. Pritom časopis i dalje ustraje u uvjerenju da je građenje relevantna kulturna disciplina i svoj sadržaj razvija na temelju konkretnih arhitektonskih dostignuća.
S brojem 50 ušlo se u konkretizaciju tih nastojanja što uključuje i redizajn magazina kojeg je od početaka oblikovao Studio Rašić. Glavni motiv za redizajn magazina je bila potreba da se podrži pokušaj revizije uredničke politike, kao što je uredništvo zanimala i dizajnerska reakcija na koncepciju časopisa uz pretpostavku da su dizajn i sadržaj međusobno povezani elementi koji se mogu uzajamno nadograđivati i djelovati poticajno jedni na druge.
Raspisan je pozivni natječaj sa 9 pozvanih dizajnera i dizajnerskih studija na kojeg se odazvalo 7 autorskih grupa: Laboratorium, Juri Armanda/ Produkcija 004, Studio Rašić, Dejan Dragosavac Ruta, Studio Cavarpayer, Bilic Mueller dizajn studio te Studio Cuculić i Damir Bralić. Pozvanim autorima je prezentirana koncepcija i okvirna struktura magazina, te materijal iz prethodnih brojeva na kojima je trebalo pokazati i provjeriti nova dizajnerska rješenja. Odluku o izboru dizajnera donosilo je uredništvo časopisa kojoj se kao stručni konzultant pridružio dizajner i publicist Željko Serdarević.
Magazinska forma jedna je od najzahtjevnijih, kako u publicističkom, tako i u uže dizajnerskom smislu. U već etabliranom časopisu kao što je Oris, važna odrednica prilikom revizije koncepcije jest već uspostavljena tradicija i navika čitateljstva na žanrovsku određenost. U takvim okolnostima, odluka o definitivnom izboru novih dizajnera se razrješavala između podijeljenih tendencija za radikalnijim zaokretom u pojavnosti i sadržajnoj dinamici časopisa te nastojanja za održavanjem kontinuiteta. Također, važan parametar u odabiru dizajnera jesu i raspoloživi resursi intelektualnog kapitala na kojeg časopis može i želi računati. Naime, sasvim je izvjesno da forma magazina treba biti u skladu sa sadržajem kojeg posreduje i da se dizajnom nije prikladno simulirati sadržaj ili stavove koji realno ne postoje. U tom smislu je natječaj za redizajn poslužio redakciji magazina za provjeru svoje pozicije i odabir rješenja je usmjeren prema onom radu koji najvjerodostojnije pomiruje različite intencije uredničkog kolektiva. Kao i u svakom natječaju, riječ je o djelomice intuitivnom, a djelomice racionalnom nalaženju zajedničkog nazivnika između naručitelja i autora koji u rijetko kojem slučaju može biti u potpunosti objektiviziran.
Na natječaju za redizajn pobijedio je zajednički rad Damira Bralića, Vanje Cuculića i Nikole Đureka. Rješenje koristi tipografiju Nikole Đureka a bazirano je u ekonomičnom, funkcionalnom i tipografski kultiviranom rješenju koje posebnu pažnju posvećuje urednosti i preglednosti. Pretpostavka je dizajnera da je sam sadržaj – tekst, slika i nacrt – ključan nositelj identiteta magazina kojem layout pruža prikladnu pozadinu za razvoj. Predviđeni su pojedini suptilni pomaci koji naglašavaju pojedine segmente magazina poput rotacije sadržaja za 90 stupnjeva. Dobro usklađeni proporcijski odnosi, mirni raspored glavnog teksta u dvije kolumne te razmjerno raskošne margine koje po potrebi na sebi primaju i sadržaj (fusnote i thumbnail-ilustracije) sugeriraju ponešto knjiški karakter podudaran sa uobičajenim esejističkim žanrom tekstova. Dvojezičnost teksta je kodirana bojom u naslovima i oznakama paragrafa u cyanu i magenti.
U samoj primjeni na prvom broju sa novim dizajnom iskušane su tek neke od mogućnosti koje layout pruža, a izvjesno je da će se u ovisnosti o sadržaju u narednim brojevima iskušati i drugačiji proporcijski odnosi teksta i slike. Za sada se dizajn pokazao naročito funkcionalan u onim situacijama koje su urednički pripremljene tako da dizajnerima pruže priliku za potpuni razvoj opcija stvorenih racionalnom i pedantnom organizacijom mreže unutar koje se 'pune' tekst i slike. Posebno su uspješni prilozi u kojima se pojavljuju različite hijerarhije teksta i prošireni potpisi uz projekte i ilustracije. Očito, takva vrsta dizajna sugerira i koncentrirani urednički pristup kao i jasne naputke autorima tekstova. S druge strane, evidentna je određena statičnost dizajna u kojem je teško izgraditi vizualno jasniju razliku između različitih priloga. Kako grafička ili strukturalna dinamika nije niti bila karakteristika Orisa, riječ je i o kontinuitetu uredničke politike pa se može reći da su dizajneri gotovo iznenađujuće vjerodostojno nastavili i nadogradili već postojeću koncepciju.
U konačnici, Oris je osvježen te na regionalnoj sceni on odista predstavlja kultivirani izdavački standard. Natječaj na koji su pozvana renomirana dizajnerska imena jedan je od dokaza te kultiviranosti. Daljnji razvoj Orisa i njegov kulturni doprinos ovisit će u prvom redu o sadržaju pri čemu se zasigurno može osloniti na pouzdanu dizajnersku podršku.

Maroje Mrduljaš

Oris 50
Dizajn: Damir Bralić, Vanja Cuculić, Nikola Đurek
Tipografija: Nikola Đurek, Tempera
Prijelom: Damir Bralić, Vanja Cuculić, Željka Pencinger, Goran Turković, Maja Draganić

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook