Mangelos no 1 — 9 1/2

Objavljeno: 21.12.2007.

Povodom dvadesete godišnjice smrti umjetnika Dimitrija Bašičevića Mangelosa DAF je objavio monografiju autorice Branke Stipančić.

Posljednjih godina, pogotovo na međunarodnoj likovnoj sceni, raste zanimanje za umjetnički rad Dimitrija Bašičevića Mangelosa — povjesničara umjetnosti, kustosa, kritičara i po svemu neobičnoga i originalnog umjetnika koji je živio i radio u Zagrebu. Iako se njegova djela nalaze u kolekcijama svjetskih muzeja kao što su Centre Georges Pompidou (Pariz), MoMa (New York) i Tate Modern (London) te izlažu na mnogim izložbama, u nas je njegov opus još uvijek nedovoljno poznat. Nakon njegove izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (1990) slijedile su retrospektive u muzejima u Portu (Museu de Arte Contemporânea de Serralves), Barceloni, Grazu i Kasselu (2003-2004). Tada je objavljena monografija na engleskom jeziku autorice Branke Stipančić, koja je prevedena na njemački, španjolski i portugalski. Na poticaj i uz velikodušnu suradnju gospođe Zdravke Bašičević, 2007. godine DAF izdaje knjigu Mangelos no. 1- 9 1/2, kako bi njegovo djelo i na lokalnoj sceni dobilo adekvatnu monografiju te kako bi se potaknuo interes za njegove fascinantne radove. Knjigu je dizajnirao Dejan Kršić, koristeći Resavsku tipografiju autorice Olivere Stojadinović.
 
Dimitrije Bašičević (Šid, 1921 — Zagreb, 1987) bio je povjesničar umjetnosti i kustos u Galerijama grada Zagreba. U isto vrijeme, što je manje poznato, bio je umjetnik koji je radio pod pseudonimom Mangelos. Bio je član Grupe Gorgona aktivne u Zagrebu između 1959. i 1966. godine. Mangelosovo djelo može se sistematizirati prema glavnim ciklusima na kojima je radio, a to su: Pejzaži smrti i rata, Tabulae rasae, Pythagoras, Negacije slikarstva, No-stories i Manifesti. Počeo je s “Paysages de la mort”, “Paysages de la guerre” i “Tabulae Rasae” (crnim i bijelim monokromijama) kojima je želio izraziti stanje zaborava nakon tragedija koje je donio Drugi svjetski rat i stvoriti elemente za novi početak. Na pozicijama anti-umjetnosti Gorgone, Mangelos je negirao slikarstvo u serijama “Pythagoras”, “Anti-peinture” i “Abecede”. Pisao je poeziju (No-stories) i manifeste u specifičnoj hibridnoj formi između pisanja i slikanja, u troglasju crne, crvene i bijele boje, kaligrafijom izmedu izvučenih linija. Realizirao je značajni opus u precrnjenim knjižicama, na drvenim tablama i globusima.

U sedamdesetim godinama Dimitrije Bašičević je kao kustos pratio konceptualnu i medijsku umjetnost, posebno fotografiju, a kao umjetnik, Mangelos je sve više inklinirao formuliranju teorija. Podržan mlađom generacijom hrvatskih konceptualnih umjetnika, počeo je češće izlagati, uglavnom u alternativnim prostorima koje su u Zagrebu vodili umjetnici. Kao i ranije Mangelos je u svojim radovima raspravljao o svemu onome što je proučavao, a njegov je interes bio velik: od filozofije i umjetnosti, do psihologije, biologije i fizike. U tom dijalogu nastali su manifesti o mašini, o memoriji, o funkcionalnom mišljenju, o intuiciji, o nagonu, o čulu orijentacije, o društvu bez umjetnosti, o istini, o sreći, o geniju, o evoluciji, o fotografiji. U mnogima od njih Mangelos, na duhovit način, afirmira svoje teze o razvoju društva i nerazvoju umjetnosti, odnosno krizi i smrti umjetnosti. Mangelosov opusu koincidira s osjećanjem apsurda prisutnom u egzistencijalizmu, sa slobodom u izražavanju i prekoračenju medijskih okvira karakterističnim za Fluxus, s nezavisnim intelektualističkim duhom Gorgone. U redukciji izražajnih sredstava na govor/pisanje i filozofsko promišljanje blizak je konceptualizmu. Opirao se svemu što se činilo iscrpljeno i prevladano te je pronašao autentičan način izražavanja i specifičan prostor slobode koji je nazvao: noart.

Branka Stipančić: “Mangelos no 1 — 9 1/2”
dimenzije: 20x25,6 cm; 256 stranica, meki uvez
ISBN 978-953-6956-16-0
naklada: DAF

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook