Profil: IVAN PICELJ

Autorica: Jasna Galjer

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Polazeći od uvjerenja da dizajn dobiva smisao jedino ako na svoju sredinu djeluje pozitivno, čitavo Piceljevo pedesetogodišnje djelovanje očituje manifestnu dosljednost ideji “plastičke sinteze”. Prijašnju dvojnost čiste i primijenjene umjetnosti definitivno je zamijenila težnja totalnom umjetničkom djelu, čiji je cilj konkretna utopija u kojoj neostvareni projekt avangarde konačno postaje stvarnim.

Kao umjetnik-oblikovatelj vizije jedne estetizirane svakodnevnice gdje je umjetnost do te mjere integrirana sa životom da postaje neprimjetnom, Picelj je ne samo protagonist ključnih zbivanja na umjetničkoj sceni od EXAT-a do Novih tendencija i pravi Europejac koji istodobno izlaže u Zagrebu i Parizu, nego je svojim djelovanjem jednako prisutan i u ulozi pokretača najrazličitijih vidova promoviranja modernog shvaćanja umjetnosti i dizajna, od Studija industrijskog oblikovanja do ZGRAF-a, izdavanja programatskih antipublikacija i mnoštva drugih inicijativa, uvijek izrazito prepoznatljive autorske osobnosti koja se jednako uspješno očituje u samostalnim projektima i u timskom radu.

Bez Piceljevog udjela nemoguće je zamisliti inicijalne izložbe dizajna u ovoj sredini, od njegovog predstavljanja na XI. milanskom triennaleu 1957. do 1. i 2. zagrebačkog Triennalea (1955. i 1959.), postave izložbenih paviljona za velike svjetske izložbe (Beč, Hannover, Stockholm, Torino, Chicago) kao što je bez njegovih antologijskih plakata, opreme knjige, časopisa, revija i vizualnih identiteta koji u kulturi vizualnog komuniciranja na ovim prostorima znače revolucionarne pomake nemoguće razumjeti tradiciju i suvremenost modernizma. Picelj je vodeći predstavnik tog na žalost često zanemarivanog kontinuiteta, u čijem je žarištu nasljeđe konstruktivizma i konkretizma u transponiranju nasljeđa bauhausovske estetike posredstvom New Bauhausa i Hochschule für Gestaltung u duhu proznanstvenih vizualnih istraživanja. Na najbolji način ta se cjelovitost oblikovnog, metodološkog i semantičkog sustava očituje u mediju plakata, u rasponu od ranog egzatovskog  apstraktnog geometrizma preko tipografskih i rješenja zasnovanih na protuteži pikturalnog i verbalnog znaka do multipliciranja modularnih programiranih struktura pomicanjem osnovnih plastičkih jedinica (kvadrat, krug).

Suvremeni trendovi grafičkog oblikovanja modernističke estetike vizualnog komuniciranja kodiranog elementarnom jednostavnošću apstraktnog geometrizma ponovo potvrđuju njihovu aktualnost i doprinos artikuliranju novih kodova vizualnog komuniciranja u kojem Ivanu Picelju neosporno pripada najistaknutije mjesto.

Ivan Picelj je dobitnik nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2001. godine.

Tekst je originalno objavljen u drugom godišnjaku Hrvatskog dizajnerskog društva.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook