Interakcije 2015: Radionica spekulativnog dizajna - Alternativne sadašnjosti

Objavljeno: 12.03.2015.

Godišnje radionice dizajna interakcija, odnosno spekulativnog dizajna, Interakcije, vraćaju se nakon dvogodišnje pauze zbog aktivnosti na europskom UrbanIxD projektu. Ovogodišnja radionica će se održati od 23. do 28. ožujka na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Tema ovogodišnje radionice su "alternativne sadašnjosti". Sudionici i sudionice promišljati će alternativne sadašnjosti, kroz propitivanje korištenja tehnologije u urbanom okruženju. Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na široj društvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija. Tijekom radionice sudionici će dizajnirati alternativna narativna iskustva, sustave i tehnologije.

Radionicu će voditi transdisciplinarni dizajneri iz Londona, Liam Healy i Dionysia Mylonaki, uz asistente Olega Šurana iz Pule i Pike Novak iz Ljubljane.

Studenti preddiplomske i diplomske razine raznih specijalizacija dizajna, novomedijske umjetnosti, sociologije, arhitekture, računarstva, urbanizma i drugih povezanih disciplina u multidisciplinarnim timovima će propitivati tradicionalne definicije dizajna i današnju ulogu dizajna u društvu kroz kritičku dizajnersku praksu.

Spekulativna metodologija


Dizajnerska praksa utemeljena je na promatranju i razumijevanju svijeta, a svojim djelovanjem nastoji, kroz proizvode i usluge, artikulirati naše potrebe, želje i očekivanja. Problem se može javiti ukoliko želimo proširiti horizonte promatranja s ciljem da bi se identificirale određene novonastale teme. Pitanje je kako započeti dizajnirati koncepte kada ne znate kako će izgledati sam dizajnerski prostor (eng. design space), a kamoli tko će biti njegovi korisnici. Pristup i praksa spekulativnog dizajna izrazito je poticajna strategija istraživanja “prostora” koji je smješten izvan "trenutnog i sada".

Spekulativni dizajn, obuhvaća ili je sinonim za niz sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art) i dr. Spekuliranjem, dizajneri promišljaju alternative, proizvode, usluge, sustave i svjetove. Auger navodi da se ovakav dizajn odmiče od ograničenosti komercijalne prakse, da koristi fikciju i spekulira o alternativnim proizvodima, uslugama, sustavima i svjetovima, te tako inicira dijalog između stručnjaka (znanstvenika, inžinjera i dizajnera) i korisnika novih tehnologija (publike).

Spekulativni dizajn istražuje nove uloge, kontekste i metode dizajna u odnosu na društvene, kulturološke i etičke utjecaje novih tehnologija, ali također pokazuje potencijal u širim društvenim i političkim temama, kao što su primjerice demokracija, održivost ili alternativama postojećem ekonomskom sustavu (Dunne i Raby). Ovakav dizajnerski pristup ima široku mogućnost primjene u suvremenoj dizajnerkoj praksi, od svakodnevnih dizajnerskih izazova, preko industrijske proizvodnje do sveučilišnih istraživanja.


Alternativne sadašnjosti

Tema koja će se obrađivati na ovogodišnjoj radionici su "alternativne sadašnjosti". Spekulativna metodologija koristi koncept alternativne sadašnjosti u cilju kritičkog propitivanja razvoja, implementacije i korištenja novih tehnologija. Sudionici i sudionice će promišljati sadašnjost kroz stvaranje paralelnih urbanih tehnoloških stvarnosti. Ova specifična tehnika nudi bogati narativni potencija za propitkivanje i kritiku tehnološkog razvoja, ali i suvremenog svijeta općenito (Auger). Teme ovakvih fikcija mogu biti iznimno široke, od velikih socio-političkih tema do malih svakodnevnih rutina.

Sudionici će kroz kritičko dizajnersko istraživanje, raspraviti te pokušati pronaći i definirati dizajnerski prostor. Generirane scenarije alternativne sadašnjosti artikulirati će i komunicirati u formi fikcijskih proizvoda, usluga ili narativa. Stvaranjem alternativnih svjetova i društvenih odnosa zapravo će propitivati svijet u kojem živimo, njegove vrijednosti, funkcije i očekivanja njegovih stanovnika. Imaginarni svjetovi su izniman izvor inspiracija dizajnerima u promišljanju prošlosti, sadašnjosti i budućnost. Split, kao grad iznimno duge i bogate povijesti, danas rastuća urbana turistička destinacija, zasigurno će pružiti poticajan kontekst za case study scenarije alternativnih sadašnjosti.


Dizajn kao diskurzivna praksa

Modernistička percepcija definira dizajn kao aktivnost za rješavanje problema, koji su najčešće detektirani od strane drugih profesija (npr. ekonomije, sociologije, filozofije), vođenu od strane industrijskih potreba, u cilju proizvodnje boljeg života. Ovakva perspektiva dizajn vidi kao uslužnu djelatnost koja prije svega rješava probleme klijenata. Rapidni razvoj informacijskih tehnologija usmjerio je dizajnersku praksu još više prema konzumerističkoj produkciji.

Međutim, kao što Kršić ističe, dizajn je oduvijek bio značenjska praksa, ono što stvara, analizira, distribuira, posreduje i reproducira društvena značenja, posebice danas, u novim društvenim, tehnološkim, medijskim i ekonomskim uvjetima. Stoga i ne čudi da sve više dizajnera prakticira nove dizajnerske pristupe. “Novi dizajneri” djeluju na rubovima tradicionalno shvaćenih disciplina, brišući njihove granice. Upravo je spekulativna dizajnerska praksa diskurzivna dizajnerska praksa; temeljena je na kritičkom razmišljanju i dijalogu, te propitkivanju same dizajnersku prakse (i njegove modernističke definicije).

Danas se dizajneri sve više fokusiraju na kulturalne implikacije korištenja tehnologija kroz kritičku dizajnersku praksu, a ne isključivo na samu tehnologiju. Rodgers i Smyth u svojoj knjizi Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries of Architecture, Design and Art raspravljaju o promjenama koje se događaju u samoj dizajnerskoj praksi, a koje se odnose na nestajanje granica između dizajnerskih i srodnih disciplina, referirajući se na novu generaciju dizajnera koji djeluju na razmeđu dizajna, umjetnosti i tehnologije.


Interakcije

Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije prva je obrazovna ustanova u regiji na kojoj se obrađuju sadržaji iz ovog područja. Radionice promoviraju multidisciplinarni obrazovni pristup, osobito potreban i poticajan u području dizajna, započet kroz Convivio međunarodnu ljetnu školu održanu 2004. godine, te ponovo obnovljenu deset godina kasnije u sklopu europskog UrbanIxD projekta. UrbanIxD ljetna škola temeljena je na konceptu i višegodišnjem iskustva radionica "Interakcija".

Teme održanih radionica odnosile su se na društva u tranziciji; metodologiju dizajna usmjerenog korisnicima; javni prostor; odnose tehnologije, interakcije i edukacije; nevidljive strukture gradova, hibridne gradove i suvremene utopije. Dosadašnje radionice vodili su priznati međunarodni stručnjaci, akademski djelatnici priznatih ustanova za edukaciju u području dizajna, poput Royal Institute of Technology - KTH, Stockholm; Limerick School of Art and Design, University of Limerick; California State University East Bay; School of Arts and Creative Industries, Edinburgh Napier University; Royal College of Art (RCA), London; Konstfack - University College of Arts, Crafts and Design, Stockholm; Birmingham City University; Coventry University in Design; Swedish Interactive Institute.

Do sada je na radionicama sudjelovalo preko 180 studenata i studentica dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u novim medijima, interaktivnog dizajna, produkt dizajna, primijenjene umjetnosti, arhitekture, računarstva i informatike, videa i filma, te sociologije sa Sveučilišta u Splitu, Zadru, Rijeci i Zagrebu, te Sveučilišta u Ljubljani i škola za dizajn u Beogradu i Cetinju. Po završetku radionica organizirane su javne prezentacije radova.

Kao potvrda značaja i uspjeha ovih aktivnosti govori i velika nagrada 43. zagrebačkog salona - primijenjene umjetnosti i dizajna koja je 2009. godine dodijeljena Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija. Među nagrađenim projektima nalaze se i radovi nastali na spomenutim radionicama. Na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 0910 zajednički projekt nastao na radionici 2010. godine proglašen je najboljim radom u studentskoj kategoriji Koncept. Radionice su održavane i izvan granica Republike Hrvatske, gostujući na Magdalena − Festivalu kreativnih komunikacija u Mariboru, Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, te na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju.


Radionica kao mjesto susreta ideja, ljudi i disciplina

Koordinator i voditelj radionice je Ivica Mitrović, docent s Umjetničke akademije. Voditelji ateljea su Liam Healy, transdisciplinarni dizajner iz Londona i gostujući tutor na studiju dizajna Sveučilišta Goldsmiths, te Dionysia Mylonaki dizajnerica i umjetnica, također iz Londona, gošća tutorica na Royal College of Art. Voditeljima će asistirati Oleg Šuran (Fazan, Pula) i Pika Novak (Institute for Transmedia Design, Ljubljana). Na radionici će sudjelovati preko 20 studenata i studentica, različitih područja studiranja, iz Hrvatske te regionalnih sveučilišta. Projekti nastali na radionici predstaviti će se javnom prezentacijom na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a također će biti dokumentirani na pripadajućem web sjedištu. Sudjelovanjem i uspješnom prezentacijom studenti imaju mogućnost stjecanja 1,5 ECTS bodova.

Radionica je podržana od strane Grada Splita i Ministarstva kulture RH.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook