Izložba hrvatskog dizajna 03

Objavljeno: 01.10.2007.

2003. u Zagrebu održana je treća izložba hrvatskog dizajna u sklopu koje je predstavljen izbor radova s područja grafičkog i produkt dizajna, elektronskih medija te ilustracije.

Povijest HDD-a
Dvadeset je godina prošlo od osnivačkog entuzijazma, kada je 11 redovnih članova ULUPUHA odlučilo osnovati svoju, dizajnersku udrugu. Našli su se na ulici, bez prostorija, bez dokumentacije, kao ilegalci u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i njenom glavnom gradu Zagrebu. Prvi među jednakima, osnivač i prvi predsjednik Bernardo Bernardi nosio je u sebi ideju i bunt Exata 51, koji je osnovao i ULUPUH, izdvajajući se iz konzervativnoga HDLU-a. Bernardo Bernardi, kao vrsni arhitekt i dizajner namještaja znao je reći : “Bogamu, kad ja hoću povući liniju nitko neće pridržati rajšinu! Kod jednog mlađeg talentiranog kolege u birou vise dva metarska slova N i E, a čita se NE!”. Taj NE zauzima dobar dio povijesti HDD-a. Zaključimo povijest HDD-a jednostavnom istinom: mi ni danas, nakon dvadeset godina nemamo svoj prostor, pa ni “adresu”.

Devedesete
Novi početak vremenski se podudara s velikim promjenama na karti svijeta na kojoj se legitimno pojavljuje i ime nove države: CROATIA! Na prijelazu između jednog sistema u drugi napokon se 1989. osniva i Interfakultetski studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prva generacija diplomiranih dizajnera izlazi u život sredinom devedesetih i tako redom. Ni studij nema prostorne, tehnološke ni kadrovske uvjete za normalan rad, ali veki pritisak i interes na prijamnim ispitima pokazuje da entuzijazma još nije nestalo iako živimo u, za ove prostore sasvim novom vremenu komercijalizma i socijalne neujednačenosti našeg društva. Agresija, rat, pa napokon mir ostavili su vidnog traga na proizvodne i materijalne mogućnosti naše zemlje. Bilo bi vrijedno napraviti inventuru devedesetih kroz dizajn, dok još nisu neke stvari pale u zaborav.

21. stoljeće
Novo, 21. stoljeće pojavilo se gotovo iznenada, možda i stoga što je Hrvatska “prespavala” dvadeseto. Dizajn kao potvrđena vrijednost u novim tehnologijama dobiva svoju realnost koju na tradicionalan način još zovemo “virtualnošću”. 21. stoljeće je pred nama, to je šansa hrvatskog razvoja gospodakih i civilizacijskih strategija. Dizajn je jednostavno medij svih projekata i nemoguće ga je izostaviti. Zapravo: Hrvatska je projekt, a to je ujedno i najbolja definicija dizajna. HDD je iskreno zainteresiran i voljan sudjelovati u ovom projektu.

Pogled naprijed
Povijest nije uvjek “učiteljica života”, jer dizajn ni nema pravu povijest . Neka povijest dizajna kao prakse, a možda i više teorije dizajna na ovim prostorima ipak ne nudi mnogo. Edukacija dizajnera je pokrenuta pred više od deset godina, ali korisnici i naručitelji ne poznaju dizajn i miješaju ga s poslom reklamnih agencija, pa i umjetničkih trendova primijenjene umjetnosti. Zapravo je za hrvatske dizajnere dobro da nisu opterećeni poviješću i da sami mogu odrediti svoj put.

Dizajn i globalizacija
Dizajn kao komunikacija je odavna globalni medij .Dobre i loπe strane riječi globalno su dobro poznate. Nedostatak globalnog ili lokalnog je podjednako poguban i zato bi najbolji pojam bio GLOBALOKAL dizajn. Umreženost u razvijeni svijet, korištenje najnovijih tehnologija ne smije anulirati vlastito (lokalno ) nasljeđe, kulturu, pejsaž i mentalitet. Upravo obrnuto: dizajn izražen globalnim alatima, znanjima, tehnologijama, ali s lokalnom osnovom u sebi nosi osobnost i komunikaciju koja onda vrijedi i u međunarodnim standardima.

Dizajn u Hrvatskoj
Obrt, oblikovanje, pa grafički i produkt dizajn imaju i primjernih radova, no nažalost to nije cjelovita pojava, već uglavnom pojedinačni rezultat. Zapravo najbolji radovi stvaraju varljiv dojam o našem dizajnu u međunarodnim okvirima, jer kad pogledamo razne stručne i publicističke obrade i tumačenja prošlog stoljeća naših autora ili radova ima zanemarivo malo. Neki put je problem u posredovanju između autora/izdavači “našeg malog sela” koje nema komunikaciju primjerice Poljske ili Češke, koje se još oslanjaju i na vrlo dobru povijesnu i geopolitičku poziciju prošlih (predkomunističkih ) vremena.

Hrvatski dizajn
Finski, švicarski ili nizozemski dizajn (sve male zemlje ) imaju svoje visoko mjesto u globalnom dizajnu, ili bolje reći postali su relevantan dio svjetskog dizajna. To je svakako put kojim bi trebala krenuti i Hrvatska. Hrvatski dizajn trebao bi nositi svoj prepoznatljivi KOD kojim bi oblikovao identitet i kvalitet svog produkta. Neki primjeri (grupa Numen) već su odradili prvu dionicu tog velikog posla. Za puni uspjeh potrebno je razviti dijalog, a njegovo realno mjesto je Hrvatski dizajn centar kojeg moramo osnovati.

Hrvatski dizajn centar
Dizajn centar je mjesto susreta svih intersnih skupina koje trebaju dizajn. Hrvatski dizajn centar je ključna točka i cilj HDD-a, sa svojom složenom funkcijom edukacije javnosti i gospodarstvenih subjekata u realizaciji potencijala hrvatskog dizajna. Samo Hrvatski dizajn centar (HDC) može na jednom mjestu okupiti struku, menadžere, gospodarstvenike kao mjesto susreta ideja i njezine realizacije. Realizirajmo Hrvatski dizajn centar uskoro!

Boris Ljubičić, predsjednik HDD-a (2003.-2005.)



Hrvatski dizajn u integraciji
U prijelomnom razdoblju hrvatske tranzicije, razdoblja najavljene integracije u Europsku uniju i težnje za definiranjem pojma i višeslojne funkcije dizajna u društvu, Hrvatsko dizajnersko društvo je sredinom 2003. godine uspostavilo novu strukturu i mehanizme djelovanja. Upravni odbor, s Predsjednikom na čelu, usmjeren je na reguliranje strukovne problematike unutar Društva i odnosa struke prema naručitelju. Iz profesionalne potrebe za definiranjem pojma i mehanizama dizajna u sklopu hrvatskog gospodarsko-kulturnog miljea, koji u sustavu slobodnog tržišnog razvoja i komunikacija nije prihvatio dizajn kao elemenatarni dio svojih strategija, uspostavljena je uloga dizajn menadžera s ciljem stvaranja sustavnog dijaloga i strateške implementacije dizajna u gospodarsko-državne strukture usmjerene na održivi razvoj Hrvatske.

Obuhvaćajući dizajn u inovacijske procese proizvodnje, hrvatska privreda ima mogućnost osigurati mnogo održivije, inteligentnije i funkcionalnije proizvode koji odgovaraju stvarnim životnim potrebama, stalno se susrećući s neprestano novim očekivanjima krajnjih korisnika.

Iz ovih će razloga dizajn menadžer na osnovu kratkoročno i dugoročno postavljenih ciljeva, a u sklopu budućeg dizajn centra, raditi na realizaciji projekata koji će nedovoljno iskorišten potencijal dizajna povezati u prirodnu simbiozu s industrijom, te malim i srednjim poduzetništvom, kako bi se on iskoristio na efektivan i sistematičan način.

Želi li se hrvatski proizvod izdvojiti kao konkurentan i time biti prepoznat na međunarodnom zasićenom tržištu, osim kvalitete svojih sirovina, ipak mora investirati u svoju različitost, osobitost i pojavnost kroz politiku dizajna kao kralježnicu gospodarskog razvoja.

Stoga se kroz Hrvatski dizajn centar «eli podcrtati inovativni karakter dizajna u Europi, koji odgovara suvremenom na$inu razmi#ljanja gdje se dizajn promatra u odnosu na gospodarstvo, komunikaciju, edukaciju, muzeografiju i kulturu.

Dizajn je globalna, a ne lokalna disciplina, simbioza kulture i industrije čiju snagu komunikacije razvijene zemlje koriste za svoju najjaču promociju. Svoj puni kvalitativni smisao dobiva kada ne ostaje zarobljen unutar političkih, kreativnih ili geografskih granica kako bi postavio standarde vizualne kulture masa, bivajući time odgovoran društvu koje ga pak proizvodi, profilira i određuje njegov razvoj.

Održivi dizajn je bit onoga što dizajn centar želi promovirati pružajući najbolju provedbu u socijalnom, okolišnom i ekonomskom kontekstu ostvarujući međusobnu koordinaciju dizajna i Vlade, dizajna i gospodarstva gdje se, u prvom redu, strateški razvija identitet hrvatskog kulturnog i uopće nacionalnog proizvoda.

Tatjana Jallard, dizajn menadžer

Organizacija: Tatjana Jallard, Izvorka Serdarević, Iva Brežanski, Gordana Golik, Divna Milovanović, Nikolina Jelavić Mitrović, Mladen Orešić, Filip Gordon Frank, Martin Pohl.
Menadžer projekta i Public Relations: Tatjana Jallard
Koncept i postav izložbe: Martin Pohl
Vizualni identitet: Nedjeljko Špoljar

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook