Goran Martin Štimac: Po Švicarcima / À la Suisse

Objavljeno: 27.11.2014.

U srijedu, 3. prosinca u 19 sati u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, u Tkalčićevoj 14, otvara se izložba grafičkih foto kolaža Gorana Martina Štimca pod nazivom Po Švicarcima / À la Suisse

Iz teksta autora izložbe:

Sa Švicarskom nemam veze – nemam ni njihovu putovnicu (kamo sreće!), ni kredit u francima, nisam tamo putovao, niti uskoro imam u planu. U nazivu izložbe referiram se na Švicarski stil (Swiss Style), poznat i kao Internacionalni stil (International Typographic Style), povijesno-stilsku odrednicu grafičkog dizajna, dobro poznatu i ustvrdio bih, omiljenu svim grafičkim dizajnerima. Švicarski stil karakterizira kombinacija sans-serifne tipografije i fotografije, upotreba nevidljive strukturalne mreže - grida, asimetričnih layouta i općenito pročišćenosti, jednostavnosti, čitljivosti i objektivnosti kao autentičnih odlika modernizma.

S ranim začecima u Švicarskoj 30-ih godina, a s korijenima u prethodnim tipografskim inovacijama (konstruktivizam, De Stijl, Bauhaus, stil elementarne tipografije), potpuni zamah stil dobiva 40-ih i 50-ih godina, te s američkom varijantom postaje toliko internacionalno proširen i dominantan (pogotovo u korporativnoj upotrebi) i toliko dugotrajan da postaje “dosadan”, što vodi k njegovom završetku (70-tih s popom i psihodelijom), no s povremenim flash-backovima (New Functionalism, 80-ih).

Pioniri i najznačajniji predstavnici stila su Théo Ballmer, Max Bill, Josef Müller-Brockman, Adrian Frutiger, Karl Gerstner, Armin Hoffman, Ernst Keller, Herbert Matter, Jan Tschichold i dr. Kod nas, odjek švicarskog stila osjetan je u plakatima Ivana Picelja  (kao logičan nastavak njegovog modernističkog likovnog izraza) i Mihajla Arsovskog (kojemu vrlo brzo tipografski tretmani prelaze u ekspresivnu tipografiju).

Osobno, najzanimljiviji mi je rad Maxa Hubera, najpoznatijeg, no ne i jedinog Švicarca koji je nakon 2 svj. rata, prepoznao Italiju i Milano kao mjesto na kojem će se u Europi događati najzanimljivije stvari. Svojim djelovanjem na polju komercijalne grafike i utjecajem na talijanske dizajnere uvelike je pridonio stvaranju onoga što danas poznajemo kao talijanski dizajn. Očito i sam pod utjecajem mediteranskog temperamenta, Huber se oslobodio školovane krutosti te se razigrao u improvizaciji i lucidnosti. U svojim plakatima često koristi primarne boje superponirane na crno-bijele fotografije, ukošena ili rasplesana slova, ritmičko ponavljanje geometrijskih oblika itd.

Švicarski stil, a Hubera posebice, uzeo sam kao polazišnu vizualnu formu, kao look kojeg nastojim kopirati. Sadržajno, fotografije prikazuju motive otočkog gradića, iz banalnog razloga što sam ih snimao za vrijeme godišnjeg odmora u Postirama na otoku Braču, mjestu gdje i inače godinama ljetujem (jer sam “priženio bračku”).

Iako se u današnjem digitalnom dobu, u par minuta, s par klikova i par Photoshop layera taj look vrlo lako postiže, odlučio sam si maksimalno zakomplicirat’ te valjda u čast davnih prethodnika, raditi sve potpuno analogno (u tome je cijeli štos).

U prvom pokušaju, koji sam proglasio neuspješnim jer nisam postigao željeni look, koristio sam duplu ekspoziciju na kolor negativ filmu, tako da sam prvo fotografirao grafičke predloške - višebojne selotejp trake zalijepljene na bijeli papir (koje mi je, dok je imala strpljenja, napravila kćer Nuša), a zatim preko njih eksponirao “stvarni" motiv.

U drugom pokušaju, onom uspješnijem, koristio sam crno-bijeli negativ film i srednjeformatni aparat i obično po najvećem zvizdanu šetao po Postirama i obližnjem selu Dolu i manirom amatera-entuzijasta “hvatao” jadranske motive.
Na razvijene fotografije stavljao sam izrezane slojeve grafoskop folije (transparentna crvena, žuta, zelena i plava), sljedeći kompoziciju samog kadra ili prateći vlastitu intuiciju. Za treći sloj, kratke tekstualne asocijacije ispisane nužnom Helveticom, koristio sam prastari slovenski proizvod, veselog naziva MUFstyl. Radi se o samoljepivim plastičnim slovima veličina 2 i 8 cm, čije me mukotrpno typesettiranje vratilo u doba pred-kompjutorske tipografije i vlastitih iskustava s početka studiranja.

Konačni rezultat smatram zapravo tek skicama ili studijama za neke buduće turističke(?) plakate, koje vjerojatno nikada neću realizirati.




Izložba će se moći pogledati do 15. prosinca, radnim danom od 10 do 17 sati, subotom od 10 do 13 sati, dok je nedjeljom i praznikom galerija zatvorena. Ulaz na izložbu je slobodan.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook