Predstavljena Strategija razvoja kreativnosti u predtercijarnom obrazovanju

Objavljeno: 29.10.2014.

U utorak 28. 10. 2014. na Akademije likovnih umjetnosti održano je javno predstavljanje Strategije razvoja kreativnosti u predtercijarnom obrazovanju koja je rezultat suradnje stručnjaka iz područja umjetnosti, dizajna, arhitekture i umjetničke edukacije. Njezina je svrha poticanje razvoja kreativnosti u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju što bi trebalo rezultirati stvaranjem dugoročnog izvora za kreativno i inovativno društvo, razvijenu kulturu, kulturološku pismenost i samosvijest te gospodarstvo visoke dodane vrijednosti.



Inicijativu i koordinaciju strategije razvoja kreativnosti u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju čine predstavnici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Udruge za promicanje vizualne kulture OPA, Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu, Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog društva dizajnera, Komore arhitekata i udruge Interakta.

Aleksandar Battista Ilić
, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu smatra da je ova Strategija početak koordiniranog i sustavnog pristupa rješavanju bitnih elemenata u obrazovnom sustavu gdje je kreativni segment trenutno bitno zanemaren. Cilj je ove inicijative ukazati na to koliko je razvijanje i poticanje kreativnosti bitno za razvoj ljudskih potencijala u cjelini, a time i razvoj cijelog društva, te ponuditi konkretne mjere i aktiv¬nosti u tom smjeru, pogotovo u postizanju cjelovitih relevantnih kompetencija koje bi obrazovanje trebalo stvarati. To je samo dio ukupnih inicijativa i aktivnosti koje se pokreću po pitanju razvoja Hrvatske kao kreativnog i inovativnog društva, gdje je obrazovanje neizostavni segment, iznimno aktualan jer se otvara izrada novih kurikuluma za osnovne i srednje škole.

Kome treba kreativnost?

Riječ kreativnost često se olako upotrebljava u javnom životu, ali bi samo rijetki znali odgovoriti na pitanja što kreativnost podrazumijeva, zašto je važna za razvoj zdravog i uspješnog društva te gdje se i kako razvija taj važan ljudski potencijal.

Kreativnost nije povlastica „kreativnih pojedinaca”, već bi se sustavnim poticanjem kreativnog mišljenja tijekom cijelog obrazovanja svakom pojedincu trebao omogućiti razvoj vlastitih potencijala.

Miroslav Huzjak sa Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglašava da je kreativnost stvaralaštvo, tj. sposobnost pojedinca da proizvede određenu novinu na već postojeće stanje, u duhovnoj i u materijalnoj sferi. Kreativnost pospješuje stvaranje veza među pojmovima, originalnost, fleksibilnost, bogatstvo ideja i kritičko razmišljanje. Povećanjem kreativnih pojedinaca utječemo na stvaranje kreativnog društva. Kreativnost je baza privrede, turističke ponude i kulture kojom se gosti privlače, kao i dizajna i marketinga koji pospješuju konkurentnost, proizvodnju i prodaju. Stoga nam je potreban kulturan i kreativan narod, kako bismo bili stvaratelji, a ne izvršitelji.

Irena Sertić iz Udruge Interacta ukazuje na loše rezultate testiranja kompetencija naših učenika u okviru PISA-e prema kojima smo ukupno statistički značajno ispod prosjeka zemalja OECD-a u provjeri stečenih znanja i pripremljenosti učenika za život na kraju obaveznog školovanja. Između ostalog, rezultati pokazuju da naši učenici nisu u stanju aktivno rješavati problemske zadatke te manifestiraju poteškoće kako u kritičkom tako i u kreativnom razmišljanju. Takvi rezultati pokazatelji su nedjelotvornosti ključnih segmenata našeg obrazovnog sustava. Ukazuju na činjenicu da kvaliteta obrazovanja naše djece ne zadovoljava potrebe suvremenog društva, kao niti potrebe kulturnog i gospodarskog razvoja zasnovanog na znanju, inovacijama i kreativnosti pojedinaca.

Jelena Bračun Filipović iz Udruge za promicanje vizualne kulture OPA, koja je prije pet godina osnovana na inicijativu učitelja likovne kulture, smatra da je jedan od glavnih uzroka ovakve situacije to što su satnice predmeta umjetničkih područja svedene na najmanju mjeru, a time i mogućnost učenja i stjecanja iskustava praktičnim radom. Udruga OPA je 2010. provela usporedbu satnica predmeta koji obuhvaćaju područje Vizual Arts i Arts&Crafts u zemljama EU. U pogledu današnje satnice predmeta Likovna kultura Hrvatska nedvojbeno zaostaje za Europom. Usporedbe radi, u obveznom obrazovanju najrazvijenijih europskih zemalja čak je tri-četiri puta zastupljenije područje art and crafts u kojem dolazi do izražaja upravo učenje s pomoću praktičnog rada i isprepletanje umjetničkih i humanističkih disciplina. Takav pristup obrazovanju omogućuje im to da i svoj ekonomski razvoj temelje na kreativnoj industriji što uključuje poznavanje i međusobno isprepletanje računalnih tehnologija, umjetnosti, dizajna i humanističkih znanosti.

Javno predstavljanje Strategije označava i početak akcije Kome treba kreativnost? Ovom se inicijativom želi jačati pozitivno mišljenje javnosti o ulozi kreativne nastave i nastavnih predmeta iz područja umjetnosti u školskom sustavu te stručno i koordinirano pridonijeti poboljšanju obrazovnih kurikula. Stoga je i njena namjera istodobno djelovati prema nadležnim Ministarstvima, ali i prema široj javnosti. Plan je tijekom 2015. provesti niz javnih akcija pod nazivom Kome treba kreativnost? usmjerenih na podizanje svijesti javnosti o važnosti sustavnog razvoja kreativnosti kao jednog od temeljnih društvenih bogatstava. Inicijativa želi u akcije uključiti poznate i priznate umjetnike, dizajnere i arhitekte, ali i učitelje i nastavnike likovne kulture i umjetnosti iz cijele Hrvatske kao i njihove učenike.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook