JAN BOELEN: Institucija kao uređaj za osvještavanje

Objavljeno: 07.09.2014.

"Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave - RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Rođen 1967., Jan Boelen raznovrsan je i plodan belgijski kustos i kritičar suvremene umjetnosti i dizajna, koji organizira i osmišljava izložbe i projekte, te provodi istraživačke prakse. Studirao je industrijski dizajn pri Media & Design Academie (KHLim) u Genku, Belgija. Tijekom karijere surađivao je s mnogo renomiranih imena u svom području, poput međunarodnog kolektiva Numen/ForUse i dizajnera Konstantina Grčića, među ostalima. Jan Boelen osnivač je i ravnatelj Z33, Kuće za suvremenu umjetnost u Hasseltu, Belgija, gdje zajedno sa svojim kolegama razvija istraživačke umjetničke, dizajnerske i društvene prakse i diskurse. Također predsjeda Flamanskim komitetom za arhitekturu i dizajn. Nakon što je predavao na preddiplomskom Odsjeku “Man and Well Being” na Akademiji za dizajn u Eindhovenu, Boelen je postao predstojnik diplomskog Odsjeka za socijalni dizajn pri istoj instituciji. Gost u Hrvatskoj po prvi put je bio 2013. godine, kao član međunarodnog žirija festival Dan D, kada je održao i dobro posjećeno predavanje. Jan Boelen trenutno kurira Bijenale dizajna (BIO) u Ljubljani, koji se održava tijekom rujna 2014., u isto vrijeme kada se u Zagrebu otvara Izložba hrvatskog dizajna 1314. Budući da je Jan Boelen ponovno naš gost kao član stručnog žirija izložbe, iskoristili smo priliku kako bismo sa njime porazgovarali o njegovom kustoskom i predavačkom radu, kao i o tekućim problemima suvremenog dizajna.

Gospodine Boelen, što vam je posebno zanimljivo na lokalnoj dizajn i umjetničkoj sceni, i što vas je ponukalo da joj se opetovano vraćate? Ako Hrvatsku i Sloveniju usporedimo s Belgijom, na koji je način ekonomska kriza utjecala na percepciju dizajnerske prakse?

Vrlo me zanimaju socijalne promjene – prvenstveno u samom društvu, a potom i u dizajnu. U usporedbi s Belgijom, ekonomska kriza je zemlje poput Slovenije I Hrvatske udarila jače i izravnije, što je nužnost za regiranjem učinilo još potrebnijom, dok su efekti krize po društvo mnogo vidljiviji nego u Belgiji. Promjene su vidljive na svim razinama – ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, itd.

Što bi prema vama trebao biti prioritet suvremenih profesionalaca u dizajnu?

Prioritet suvremenih dizajn profesionalaca prije svega je postavljati pitanja, umjesto tek projektirati proizvode. Ekonomski, vladajući i demokratski sustavi posvuda su u velikoj krizi. Središta moći se stubokom izmjenjuju i mi moramo stvarati nove odnose između osoba kao konzumenata, proizvođača i distributora. Morali bismo razmišljati o novim sustavima razmjene vrijednosti između svih tih čimbenika u našem društvu. Te vrijednosti mogu biti materijalne ili refleksivne, i pomoću i na temelju tih vrijednosti trebamo izgraditi nove mostove između svih mogućih društvenih činitelja, a ne samo održavati postojeće.

Recite nam više o galeriji Z33. Što leži u korijenima vašeg programa I kako kultivirate istraživačke prakse u dizajnu? Tko je vaša ciljana publika?


Z33 prostor je za suvremenu umjetnost u regionalnom središtu Hasseltu, koji sam osnovao 2002. Mi usmjeravamo i preobražavamo znanje na različite načine i kroz raznovrsne kanale. Kreiramo izlagačke projekte, radimo na različitim publikacijama, organiziramo predavanja, tribine i debate, itd. Za nas je najvažnije iznova pronalaziti odgovarajuće medije kojima ćemo komunicirati progresivne poruke. Na samom početku ponajviše smo se usredotočili na diskurs između umjetnosti i dizajna, no kasnije su se naši interesi usmjerili na raspravljanje o temama koje evoluiraju u društvu. Povezujemo postojeće fenomene sa njihovim stvarnim kontekstom, te međunarodnu scenu dovodimo u svoj prostor. Kroz naše projekte i izložbe ohrabrujemo posjetitelje da promatraju svakodnevne pojave na nove načine. Z33 jedinstveni je laboratorij i mjesto za susrete, eksperimentiranje i inovaciju. Vidim našu instituciju kao korisnu sudionicu društva i svojevrsni ”uređaj za osvještavanje”, od kojeg šire društvo može samo profitirati. Uvijek potičemo na propitivanje i raspravljanje, zato što prema svemu što se događa u svijetu ne možemo biti mirni – moramo reagirati. Zbog toga su javni prostori poput našeg potrebni.

Možete li nam približiti neke od ključnih projekata koje ste dosad realizirali u Z33? Kakav je bio odnos tih projekata sa samom formom prezentacije u takvom prostoru?

Z33 se trenutno širi, te uskoro otvaramo cijelu novu zgradu namijenjenu mladim dizajnerima, koja još nije u potpunosti dovršena. Pored nove zgrade, iznova organiziramo samu strukturu institucije, jer želimo promijeniti operativne metode suvremenog centra za kulturu. Voljeli bismo se odmaknuti od modela otvaranja i zatvaranja izložbi prema setu paralelnih agendi koje će se odvijati simultano. Neke teme nikad se ne iscrpljuju, a mogu biti uvijek iznova istraživane i reprezentirane kroz različite moduse. Dobar primjer ključnog proteklog projekta je The Machine: Designing a New Industrial Revolution. Industrijska revolucija proizvod je inženjera, a sada su dizajneri predvodnici nove revolucije. Oni su živi elementi mreža koje im omogućuju da razvijaju nove materijale i sustave, izgrađuju svoje vlastite uređaje i tragaju za novim sredstvima proizvodnje i distribucije. Takve prakse pružaju alternativu masovnoj proizvodnji i otkrivaju puteve prema novoj društvenoj ekonomiji. Drugi važan projekt bio je Alter Nature, u kojem su velike uloge igrale biologija i prirodne znanosti. Na primjer, ono što se trenutno događa u svijetu interneta svakodnevno se prenosi u ”stvarni” svijet. Kako se razvija softver? Kako se mišljenje odvija na meta-razinama? Kako se strukture i stvari koje gradimo za paralelni svijet interneta povezuju s materijalnim svijetom koji nas okružuje? U Novom institutu u Rotterdamu upravo smo postavili izložbu nazvanu Dizajniranje oskudice. Izložba pokazuje kako razdoblja krize mogu potaknuti na obnavljanje i kako oskudica može pokrenuti inovacije. Postav prezentira sukus strategija koje dizajneri, ali i korisnici angažiraju u vremenima oskudice. Izložba okuplja urbanističke projekte, zgrade, uređenja i predmete za interijere, različita dobra i intelektualne modele, i to od suvremenih radova do povijesnog dizajna nizozemskih arhitekata. Također, studenti diplomci na Akademiji za dizajn u Eindhovenu sudjeluju sa suvremenim prijedlozima u kontekstu oskudice, inspirirani bogatom arhivom Novog instituta. Naposljetku, u listopadu u Z33 otvaramo novu izložbu Future Fictions, kojom ćemo nastaviti intenzivnu raspravu o budućnosti. Istraživat ćemo kako se suvremeni umjetnici, dizajneri i arhitekti odnose prema mentalnim i vizualnim projekcijama budućnosti, od mapiranja, propitivanja i kritiziranja, pa do razvijanja kompleksnih vizija struktura i sustava koji će ubuduće oblikovati naše živote.

Na globalnom planu već duže vrijeme traje sve brži process brisanja granica između pojedinih područja dizajna. Kakvo je vaše viđenje ovog fenomena?


Dizajneri mogu koristiti svoju metodologiju kako bi stvari i pojave učinili vidljivima, ili pak osmislili scenarije za njihovu refleksiju, a pritom svoj kapacitet za vizualno rabe kako bi sve to povezali. Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave. Dan-danas bi dizajneri trebali biti svjesni ovog potencijali i projektirati svoja vlastita sredstva za kreiranje značenja i razmjenu vrijednosti koje bi društvu mogle biti od koristi.

Pročelnik ste Odsjeka za socijalni dizajn pri Akademiji za dizajn u Eindhovenu. Kako je došlo do osnivanja tog odsjeka? Je li to bio dio prirodnog razvoja vaših predavačkih iskustava?

Da, riječ je o etapi prirodnog razvoja, iako tako nešto kao što je ”odsjek za socijalni dizajn” zapravo ne bi smjelo postojati, jer bavimo se samo dizajnom, čiji bi socijalni aspekt trebao biti integralni dio holističkog pristupa promišljanju svakog problema. Funkcije ne bi trebale biti podijeljene. No, može postojati izraziti naglasak na socijalnom aspektu dizajna, i to je ono što u kontekstu ovog odsjeka nastojimo kontinuirano naglašavati.

Kako vidite ulogu Akademije za dizajn u Eindhovenu na europskoj mapi visokoškolskih institucija za obrazovanje u dizajnu? Što posebno karakterizira praksu i diskurs dizajna na vašem fakultetu?


Akademija je laboratorij za evoluciju društva i simbolički rad. Na akademiji uistinu nema proizvodnje novog znanja – ne postoji uobičajeni tok informacija, već transmisija znanja na refleksivan način. U akademiji se stvaraju refleksije društva, no naša saznanja imaju smisla samo ako se projiciraju nazad u društvo, te uzrokuju debatu u širokom, vječno promjenjivom kontekstu. Riječ je o stavu između skepticizma (jer ne uzimamo ništa zdravo za gotovo) i uvjerenosti, odnosno donošenja odluka i biranja između mnogo pristupačnih značenja. Postati svjestan skrivenih značenja od velike je važnosti za svakog dizajnera, kako biste mogli kreirati vlastita, kao i veze sa njihovim kontekstima. Cilj nam je dizajnerima otvoriti oči za zbivanja u svijetu, te ih savjetovati u prikupljanju važnih informacija. Tijekom njihovog studiranja ne vodimo ih doslovno za ruku, niti ih učimo što bi točno trebali misliti i raditi. Naprotiv, često ih pokušavamo zaskočiti i okrenuti sva pitanja i odgovore naglavce. U tom procesu pomažemo im otkriti tko su zaista, koji su njihovi osobiti talenti i interesi, učimo ih vjerovati njihovoj intuiciji, a ne prihvaćati samo prve dojmove, te razvijamo njihove praktične sklonosti i vještine. Na diplomskom programu nema studenata, nego samo dizajnera, i to profesionalnih dizajnera koji su spremni misliti i obogatiti svoje spoznaje o tome što dizajneri jesu, kakva je njihova uloga i koja im je odgovornost u društvu, te kakav je (ili kakav bi trebao biti) utjecaj njihove prakse. Napokon, važno je i da otkriju svoje razloge za dizajnersko djelovanje.

Ostale intervjue pročitajte na: http://dizajn.hr/?id=dizajn_diskurs

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook