Razgovor o novim registarskim pločicama i registracijskim područjima / Analiza i prijedlog mogućeg rješenja

Objavljeno: 31.01.2014.

U ponedjeljak 23.12.2013. u prostorijama HDD-a održan je razgovor povodom javne rasprave o novim registarskim pločicama i registracijskim područjima koju je nedavno pokrenulo Ministarstvo unutarnjih poslova RH.

Kao što je poznato stručna javnost je burno reagirala na iznesene prijedloge i činjenicu da u pripremi prijedloga nije konzultirana stručna zajednica i HDD kao krovna strukovna udruga. Tim povodom je i Upravni odbor HDD-a uputio otvoreno pismo MUP-u.
Razgovoru su uz veći broj dizajnera i novinara prisustvovali i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, ministar Ranko Ostojić i pomoćnica ministra Ines Krajčak. U konstruktivnom razgovoru koji je moderirao Nikola Radeljković obje strane iznijele su svoje argumente: dizajneri su ponovili sve već poznate kriterije prema kojima ranije predstavljeni prijedlozi rješenja nisu zadovoljavajući. Ministar Ostojić je naglasio da prema njegovom shvaćanju prikazana rješenja nisu bila mišljena kao definitivan izgled tablica, nego prvenstveno kao predlošci za razmišljanje i javnu raspravu o eventualnoj potrebi promjene registarskih oznaka te mogućim načinima njihovog strukturiranja. Spremnost MUP-a za suradnju s dizajnerskom zajednicom vidi se u samoj činjenici da je ministar osobno došao na razgovor i predložio da HDD sugerira model suradnje i postupka koji bi doveo do novog izgleda registarskih oznaka.

Kroz razgovor su definirane tri razine problema.
1) Pitanje kodne strukture registarske oznake kao aspekt koji je MUP naglasio u javno objavljenom tekstu, o čemu građani dijele različita mišljenja i teško bi bilo uspostaviti konsenzus. Na osnovi analize javnog mišljenja i eventualnih problema do kojih može dovesti promjena postojeće strukture (OZNAKA GRADA BROJČANI KOD SLOVNI KOD) MUP će dati preporuku nove strukture tablica, pri čemu se predpostavlja da je nejjednostavnije i najefikasnije rješenje da se ostane kod iste alfanumeričke strukture AB 123 XY koja nije striktno vezana za mjesto registracije.
2) Prijedlog tipografskog rješenja u MUP-ovim modelima izazvao je snažan protest dizajnerske zajednice, upravo stoga što mu nije posvećena dovoljna pažnja. Preuzeto pismo DIN ne zadovoljava cijelim nizom kriterija. Istodobno, mada velik broj ljudi nije svjestan u čemu su razlike između pojedinih pisama, i možda to ne mogu jasno verbalizirati, svakako ih osjećaju. Blage specifičnosti pisma i oblici pojedinih znakova čine karakter i identitet. Oko toga će struka lako postići konsenzus, a institucije bi taj stav trebale prihvatiti.
3) Treći dio koji uključuje elemente vizualnog identiteta ili koda države je najproblematičniji.
Europski standard sa znakom EU u s lijeve strane tablice je jasan.
Na razini identiteta RH bitno je naglasiti da treba razlikovati grb kao heraldičku oznaku od vizualnog koda kojim označavamo državnu pripadnost. Više puta je naglašavano da državnom grbu nije mjesto na registarskim oznakama. Nije praksa da republike imaju grb kao nositelj vizualnog identiteta – to je karakteristika tek novih država europskog istoka (Češka, Slovačka, Slovenija...). Postojeći grb RH je k tome previše kompleksan, nejasan i nedovoljno čitljiv.
Stoga niti odstupanje od pojave kompleksnog grba na tablici i njegova zamjena komunikacijski funkcionalnijim elementom ne bi bio presedan: SFRJ je također imala grb (vijenac s bakljama itd) ali na registarskim oznakama identitet je predstavljao jednostavan, jasan i prepoznatljiv simbol – crvena zvijezda.
Dizajnerska zajednica u tom smislu može ponuditi alternativna rješenja, ali se postavlja pitanje koja od istanci je mjerodavna za odlučivanje o najboljem rješenju?

Načelno, stav je HDD-a kao strukovne udruge da je za velike projekte od javnog interesa najprimjereniji oblik dolaženja do rješenja javni natječaji, te da bi oni u budućnosti trebali biti međunarodni kad god je to moguće provesti.
Međutim, postoje projekti visoke razine kompleksnosti kod kojih model otvorenog javnog natječaja nije idealan zato što u načelu ne pruža dovoljno vremena niti realne materijalne kompenzacije koje bi potakle stvaran interes profesionalaca. U takvim slučajevima, poslovi se sklapaju direktnom narudžbom na način da je javnost o tome pravovremeno obaviještena i strukovna zajednica uključena u proces konzultiranja, nadgledanja i odobravanja finalnog rješenja.

Oblikovanje registarskih oznaka je visokospecijalizirano područje o kojem se niti u drugim zemljama do sada nije odlučivalo javnim natječajima. Kvalificirani stručnjaci su rijetki i do rješenja se u načelu dolazi kroz direktnu komunikaciju naručitelja i stručnog dizajnersko-tipografskog tima. Općeniti konsenzus stručne javnosti je da bi za ovakav zadatak koji objedinjuje elemente vizualnog identiteta države bilo neprimjereno angažirati strane dizajnere i tipografe. Ne samo da bi to u startu višestruko poskupilo sam postupak nego bi poslalo poruku koja bi u javnosti bila nepovoljno protumačena, a nizom identitetskih aspekata i specifičnosti hrvatskog jezika ne bi jamčila kvalitetnije rješenje.
U konkretnoj situaciji javnosti je predstavljeno nekoliko rješenja tablica autorskih tiomova, ali i brojna druga rješenja, te bi bilo neozbiljno u startu ih eliminirati prilikom provedbe natječaja, a da se sačuva anonimnost autora, pogotovo zato jer se neki od autora problematikom bave već duži niz godina.

Predstavnici dizajnerske zajednice najozbiljnijim i najprihvatljivijim predloškom za donošenje konačnog rješenja smatraju već prikazani prijedlog tima Đurek, Ljubičić, Bralić, Mudnić, Reicher. HDD s tim u vezi predlaže osnivanje stručnog povjerenstva koje bi pozvalo zainteresirane članove dizajnerske zajednice i HDD-a, da se u roku od 15 dana od objave ovog dopisa očituju o javno predstavljenom rješenju, te dostave svoje primjedbe i sugestije oko izgleda registarskih oznaka RH u HDD. Nadamo se da će u međuvremenu i MUP analizirati i rezultate svoje provedene javne rasprave i prezentirati ih javnosti i stručnom povjerenstvu. Stručno povjerenstvo će prikupiti sugestije i primjedbe i zajedno sa spomenutim užim stručnim timom (Đurek, Ljubičić, Bralić, Mudnić, Reicher) na osnovi analize odrediti rok za dostavu i predstavljanje studije sa definiranim parametrima jedinstvenog sustava označavanja vozila (osobna vozila, motocikli, HV, Policija, diplomatske oznake, privremene itd). Ta, od strane Stručnog povjerenstva prihvaćena studija, predstavljat će meritornu osnovu kojom će se u daljnim konzultacijama i suradnju različitih instanci (MUP, Ministarstvo, Vlada RH...) doći do konačnog rješenja i odluke o izgledu novih registarskih oznaka.

Za članove predlažemo ugledne predstavnike struke, kulturne djelatnike i predstavnike strukovnih organizacija te visokoškolskih ustanova za obrazovanje dizajnera.

HDD: Marko Golub, kustos i likovni kritičar, dobitnik Godišnje nagrade HS AICA-e 2013.
HDD: Ira Payer, grafička dizajnerica, dugogodišnja predsjednica HDD-a, koautorica vizualnog identiteta pristupanja RH u EU
Grafička sekcija ULUPUH-a: Mario Aničić, grafički dizajner, Predsjednik Sekcije za grafički dizajn i vizualne komunikacije ULUPUH-a, Izvršni odbor ZGRAF-a
DVK UMAS: Igor Čaljkušić, dizajner
Studij dizajna: Feđa Vukić, povjesničar umjetnosti i dizajna
Studij dizajna: Hrvoje Živčić, MA Type & Media Kraljevske akademije u Haagu (trenutačno najprestižnija institucija za tipografsko obrazovanje)
MUO: Koraljka Vlajo, kustosica MUO

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook