'Observeur du design: Francuski produkt dizajn' - prikaz izložbe

Autor: Marko Golub

Tijekom rujna u Gliptoteci HAZU postavljena je izložba recentnog francuskog produkt dizajna - općeniti pregled koji u tekstu podrobnije analizira MARKO GOLUB

Napadno preopćeniti naslov izložbe francuskog produkt dizajna u Gliptoteci HAZU, koji i doslovce glasi Izložba francuskog produkt dizajna, zahtijeva niz dodatnih pojašnjenja, jer u protivnom zaista može doći do nesporazuma. Izložba, naime, ne pretendira biti širokim i reprezentativnim pregledom fenomena o kojem je riječ, niti sama po sebi nastoji sustavno rasvijetliti njegove bitne karakteristike. Formatom je, također, iznimno skromna, ograničena na polovicu drugog kata Gliptoteke, a velika većina predstavljenih dizajnerskih, odnosno industrijskih ostvarenja, datira iz 2009. i 2010. godine.

Ono što nedostaje, i ono što cijelu izložbu zapravo može učiniti daleko zanimljivijom, jest njen kontekst. Naime, selekcija predmeta francuskog produkt dizajna ovom prilikom predstavljena hrvatskoj publici predstavlja tek mali dio jednog daleko većeg i dalekosežnijeg projekta koji nosi naziv Observeur du design, a potekao je iz francuske organizacije poznate pod imenom Agence pour la promotion de la creation industrielle. Spomenuta organizacija od ranih se osamdesetih godina sustavno bavi promoviranjem francuskog industrijskog dizajna, i to ne samo u smislu predstavljanja kontinuiteta produkcije, nego i održavanja i poboljšavanja uvjeta za razvoj industrijskog dizajna u kulturnom, ekonomskom i institucionalnom kontekstu. Zanimljivo je da su razvoj agencije 1983. zajednički inicirali ministri iz resora kulture i industrije, što je vizionarski, ali zapravo i jedini sasvim logičan potez. Još je zanimljivije kako u posljednjih gotovo dvadeset godina organizacija djeluje posve samostalno od države, u statusu neprofitnog udruženja, ali i dalje zastupa misiju i ciljeve od nacionalne važnosti.

Primarni cilj APCI-ja prema inozemstvu je promovirati i predstavljati francuski dizajn, čega je rezultat i aktualna zagrebačka izložba, no u matičnoj državi ona igra daleko važniju ulogu medijatora između dizajnerske zajednice i same industrije. Time je u potpunosti obilježen i njen spomenuti najreprezentativniji dugogodišnji projekt L’Observeur du design, u nekim stvarima sličan, ali u osnovi duboko različit u odnosu na domaće dizajnerske izložbe, natjecanja i manifestacije. Čak je i razlika u neposrednim prostornim kontekstima izlaganja izvorne francuske izložbe i njenog zagrebačkog sažetka vrlo indikativna. Francuska se izložba u svome prošlogodišnjemu, jedanaestome izdanju, otvorila u Cite des sciences et de l’industrie, dakle ne u prostoru kulture i umjetnosti, nego znanosti i novih tehnologija. Nadalje je znakovita i ustaljena praksa prijavljivanja na natjecanje u sklopu ove godišnje manifestacije – zajednički se moraju prijaviti i dizajner i kompanija koja distribuira aplicirani rad. Dio je to strategije koja, zapravo, nastoji navesti tvrtke na to da sustavno rade s dizajnerima te da osvijeste važnost dizajna kao alata, a ne tek kao prestižne luksuzne igračke.

Sa svime ovim na umu, panoramski pogled na zagrebačku izložbu, onu nazvanu Izložba francuskog produkt dizajna, manje je šokantan kad ugledamo ni po čemu ekskluzivne predmete kao što su, na primjer: par tenisica, putna torba, ili zaštitna kutija za 'tvrdi disk'. L’Observeur du design kao natjecanje vrednuje upravo onu dimenziju dizajna, specifično produkt dizajna, koja ga čini normalnim, svakodnevnim, pa i samozatajnim dijelom našeg životnog okruženja. Ovdje nema ekskluzivnosti ni luksuza, nema ekstravagantnih komada namještaja, rasvjetnih tijela i kupaonske opreme, niti općenito onakvog dizajna kakav autorske superzvijezde ionako najradije izlažu u umjetničkim galerijama. Izostaju, međutim, i uzbuđenja s druge strane spektra, iz sfere samoiniciranih maloserijskih radova koji, na rubu ili izvan restrikcija velikih tržišta, nastoje pronaći nove načine oplemenjivanja svakodnevice ili adresirati neka od kritičnih pitanja same dizajnerske discipline. Samim time, zagrebačka izložba francuskog produkt dizajna razočarat će one željne spektakla, no možda će ostaviti razočaranima i one skromnijih apetita, pa i one koje možda više zanima svjedočiti kulturnoj vrijednosti ove kompleksne discipline.

U svom asketskom postavu izložba je daleko od toga da izgleda kao skup artikala iz robne kuće. Svi izlošci su opremljeni legendama s konciznim pojašnjenjima funkcija, pozadine nastanka, osnovnih obilježja te ponekad nekonvencionalnih karakteristika koje ih čine posebnima. Kod većine predmeta, u ovom niskobudžetnom aranžmanu, to je sasvim dovoljno. Kod nekih drugih jednostavno nedostaje adekvatna demonstracija. Takav je primjer Pipe&Drop papirnatih pregrada, koje imaju širok raspon mogućih upotreba, ali su u osnovi zamišljene kao lako prenosive, još lakše skladištive, fleksibilne i adaptabilne pregrade za izložbene postave. Da nije nedostatka površine za njihovo izlaganje, takav bi predmet elegantno poslužio i za artikuliranje nekog dijela postava ove izložbe. Zastupljeno je i nekoliko radova koji odskaču od prosjeka potičući imaginaciju i znatiželju, pa i interakciju kod publike. U tom je smislu specijalna boja, proizvod pod sugestivnim nazivom On/off , naročito atraktivan izložak. Ova boja koja se nanosi na zidove, naime, doslovce može služiti kao nevidljivi prekidač za paljenje i gašenje svjetala u stanovima, što se može isprobati i na samoj izložbi. Još je nekoliko predmeta koji imaju određene značajke kurioziteta kakvi u sasvim skromnom mjerilu evociraju čaroliju nekadašnjih velikih tehnoloških sajmova, no prosjek izložbe čine predmeti čije inačice većina ima kod kuće, s manjom ili većom razinom distinktivnog identiteta ili funkcionalnosti – ništa ekskluzivno.

Zapravo je to uklanjanje ekskluziviteta iz uobičajenih i stereotipnih predodžbi o dizajnu i u samoj biti većeg projekta iz kojeg je izložba proizašla, a jednako tako i uklanjanje naglaska s autorskih imena na predmete kao proizvode slojevitih sinergija između kreativaca, industrije i korisnika. Observeur du design, na koncu, jest natjecanje i izložba koja promovira dizajn kao cjelovit, višeslojan, inkluzivan proces, a ne dizajnere kao autore, niti dizajnersku 'scenu' kao izdvojenu iz svog neposrednog društvenog i ekonomskog konteksta. Previše trezveno možda. No, uz malo razumijevanja i puno elaboracije, ne i suhoparno kako se na prvi pogled može činiti.

tekst: Marko Golub

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook