Održana promocija knjige Dizajn i nezavisna kultura

Autor: Bojan Krištofić

U četvrtak 28. listopada 2010. u predvorju zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt održano je (u sklopu bienalne Izložbe hrvatskog dizajna 0910) predstavljanje knjige Dizajn i nezavisna kultura, koju su uredili poznati teoretičar i kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš i povjesničarka umjetnosti Dea Vidović.

Uz urednike, u predstavljanju su sudjelovali i njihovi suradnici Dario Dević i Hrvoje Živčić (koji su grafički obradili cjelokupni vizualni materijal i dizajnirali knjigu), te Stella Ronner-Grubačić, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH, koje je podržalo nastanak knjige kao dio šireg projekta In Focus of Kulturpunkt.hr: Let’s Talk Art, Design & Media - Critics or Analytics.

Projekt je zamišljen kao dugoročni pokušaj arhiviranja ideja i praksi 'nezavisne kulture' u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine, zbog činjenice da su upravo kulturni i umjetnički projekti, organizacije, autori i umjetnici čiji je rad u navedenom razdoblju financiran uglavnom izvan sustava državnih poticaja i dotacija (pogotovo u devedesetim godinama prošlog stoljeća), većinom predstavljali ono inovativno, istraživačko, progresivno i emancipirano na domaćoj kulturnoj sceni uopće, kako u umjetničkom, tako i u političkom smislu. S druge strane, unatoč vitalnosti kulturne proizvodnje, rad pojedinaca i kolektiva koji djeluju u kontekstu 'nezavisne kulture' do danas nije doživio zadovoljavajuću medijsku recepciju, a pogotovo ne kritičku refleksiju.

"Projekt nastoji stvoriti arhivu raznih umjetničkih, kulturnih i aktivističkih praksi nezavisne kulture te pridati važnost njihovim gledištima i afirmirati njihovo još uvijek nedovoljno preispitano iskustvo. Drugim riječima, ključna namjera je stvaranje korpusa znanja, iskustva i informacija koji će biti trajno dostupni na portalu Kulturpunkt.hr, a koji će moći poslužiti za daljnja razmatranja, analiziranja i istraživanja kulture, kulturnih praksi, političkih intervencija kroz umjetničke prakse i slično. Publikacija Dizajn i nezavisna kultura dio je ovih stremljenja, a zajedno sa svim tekstovima i intervjuima objavljenim na portalu Kulturpunkt.hr samo je početak ovog procesa dokumentiranja i kritičke analize (…) nezavisne kulture." (preuzeto iz newslettera organizacijskog odbora projekta).

Pored potrebe za sustavnom kritičkom obradom 'nezavisnih' umjetnika i kulturnjaka, projekt, a time i knjiga Dizajn i nezavisna kultura (prema riječima Dee Vidović), nastali su i pokrenuti su i kao reakcija na trenutnu poziciju 'nezavisnih' kulturnih projekata u sustavu financiranja kulturne proizvodnje pod kontrolom gradskih institucija i organa lokalne vlasti. Odnos 'nezavisne' kulture i lokalne vlasti (bilo u Zagrebu, Splitu, Osijeku, a donekle i u Puli i Rijeci) nikada nije bio idealan, pa ni poticajan, te se ne jednom desilo da ključne nevladine kulturne udruge ostanu bez prijeko potrebnog prostora za djelovanje (primjeri – URK/Močvara, Autonomna tvornica kulture/Klub Attack itd.), upravo zbog nedefiniranog pravnog statusa u odnosu s gradskom vlašću koja često nije poštivala ugovore potpisane s njihovim predstavnicima. Brojne inicijative koje su tokom godina nastojale pronaći rješenje ovog problema (npr. akcije skvotiranja oronulih tvorničkih prostora u organizaciji Operacije: grad, Platforme 9,81 i drugih udruga) dale su tek kratkotrajan rezultat, a uspostava Autonomnog kulturnog centra Medika, premda isti ima određeno značenje u kulturnoj ponudi Zagreba, nikako ne može biti konačni potez gradske vlasti u suradnji s nevladinim udrugama.

No, vratimo se predstavljanju knjige. Uvodna riječ Dee Vidović donekle je već opisana u prethodnim pasusima. Bitno je istaknuti još jednu činjenicu, na koju je posebno upozorio i Maroje Mrduljaš, a to je da je 'nezavisna' kultura od 1990. do danas bila bitan faktor u razvoju dizajnerske struke općenito u Hrvatskoj, te se radi o sinergijskom odnosu koji se "često razvija kroz dva osnovna pravca: prvi se odnosi na izgradnju i kultiviranje suvremenog vizualnog jezika kojim medijski komuniciraju različiti protagonisti i prakse u okviru polja nezavisne kulture, a drugi na proširenje polja dizajna unutar kojeg se osmišljavaju cjeloviti projekti i akcije čime dizajn zauzima aktivniju i samostalniju društvenu ulogu." Premda ova teza obuhvaća tek jedan manji dio dizajnerskih tendencija u samostalnoj Hrvatskoj, Maroje Mrduljaš će istaknuti da se "većina istraživačkih iskoraka u dizajnu u Hrvatskoj razvijalo upravo kroz rad, na različite načine, vezan za dinamično i fluidno heterogeno polje koje se danas uobičava označavati kao nezavisna kultura."

Prije prepuštanja mikrofona kolegi Mrduljašu, Dea Vidović ukratko je opisala sadržaj i strukturu knjige. Sadržaj čine tri veće cjeline – iscrpni tekstovi Vidovićke (Nezavisna kultura u Hrvatskoj (1990-2010)) i Mrduljaša (Dizajn i nezavisna kultura), te serija intervjua s nekima od dizajnera i dizajnerica koji su svojim radom, vizualnom estetikom i kulturnim i političkim angažmanom obilježili 'nezavisnu' kulturu u Hrvatskoj u danom periodu. Nevelika grupa dizajnera obuhvaća kako dizajnere rođene u drugoj polovici šezdesetih godina (skupina koju Dejan Kršić naziva 'autodidaktima', budući da u vrijeme njihovog sazrijevanja nije postojala specijalizirana visokoškolska ustanova za dizajn, te su u struku pristizali iz drugih disciplina – povjesničara umjetnosti, akademskih umjetnika, arhitekata itd.), koji su u omladinskim supkulturnim pokretima sudjelovali još sredinom osamdesetih, tako i najmlađu generaciju obrazovanu na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Kroz tekstove urednika i razgovore s dizajnerima i dizajnericama doista je dan panoramski prikaz nezavisnih kulturnih praksi u Hrvatskoj, a živahnost i heterogenost vizualnih rukopisa autora koji su često išli ukorak s najeminentnijim svjetskim trendovima u struci svjedoče o vitalnosti hrvatske dizajnerske scene koja je, "prolazeći kroz fazu strukovne konsolidacije" (Mrduljaš), u prvoj polovici devedesetih godina, često imala važan utjecaj u razvoju nezavisnih i progresivnih društvenih i kulturnih inicijativa.

Dizajneri i dizajnerice predstavljeni u knjizi su Željko Serdarević, Dejan Kršić, Dejan Dragosavac Ruta, Močvara dizajn timSlobodan Alavanja, Igor Hofbauer i Darko Kujundžić, Damir Gamulin Gamba, Dora Bilić i Tina Muller, Dora Budor i Maja Čule te Rafaela Dražić. Premda nisu intervjuirani, u knjizi su također prikazani neki radovi Hrvoja Živčića i Daria Devića, koji su u protekle dvije godine svojim radom obilježili većinu projekata u organizaciji Kulture promjene zagrebačkog Studentskog centra, te su na svoj način nastavili tradiciju originalnog i inovativnog dizajna koji se poslovično veže za sadržaje ove kulturne institucije.

Maroje Mrduljaš u svom se izlaganju osvrnuo na poveznice 'nezavisne' kulture devedesetih godina s omladinskom supkulturnom scenom bivše Jugoslavije, ponikloj kako na temeljima Novog vala u glazbi i umjetnosti početkom osamdesetih godina i novih umjetničkih praksi čije je žarište bio Studentski centar šezdesetih i sedamdesetih godina (Boris Bućan, Mihajlo Arsovski itd.) Zaključivši kako postoji vrlo izraženi kontinuitet između ove dvije epohe kulturnog djelovanja, Mrduljaš je dodao da u devedesetim godinama dolazi do logičnog pojačanog izražavanja post-modernističkih stremljenja, što se očituje u djelovanju takvih multimedijalnih umjetnika i dizajnera kao što su Dejan Kršić, Željko Serdarević (kako samostalno, tako i u suradnji s Darkom Fritzom kao Studio imitacija života), Greiner & Kropilak i drugi.

Simptomatično je kako je upravo u to vrijeme "međunarodne ekspanzije dizajnerske discipline kao društvenog fenomena" (Mrduljaš), kada dizajneri od interpreta sadržaja sve više postaju oni koji sami šire polje svoga djelovanja, u Hrvatskoj prostor za njegovanje kritičke političke misli radikalno sužen. Nezaustavljivi razvoj 'nezavisne' kulturne scene devedesetih godina bio je zapravo izravna posljedica takve političke situacije, a Mrduljaš je u tom smislu ključnom istaknuo ulogu časopisa Arkzin (u početku fanzina Antiratne kampanje Hrvatske) i kolektiva njegovih urednika, novinara, fotografa i dizajnera kao čvrste jezgre koja je u djelovanju na nezavisnoj kulturnoj sceni ostala manje-više aktivna sve do danas. Arkzin je također potaknuo fenomen karakterističan za devedesete godine, a to je nagli procvat magazinske scene (Godine nove, Frakcija, Libra Libera, Nomad itd.) kroz koju i u Hrvatskoj dolazi do istinskog artikuliranja područja struke u međunarodnim okvirima poznatog kao 'editorial design', i uvođenja novih tipografskih vrijednosti. Dakako, u nultim godinama dolazi do pomaka od tiskanih prema digitalnim medijima, protagonisti nezavisne kulturne scene, pa tako i dizajneri, sve više sami sebi stvaraju prostor za djelovanje (net kulturni klub Mama, kolektiv kustosa WHW itd.), dok se socijalno i politički osviješteni dizajneri sve više okreću samoiniciranim projektima u kojima nastupaju kao potpuni autori (Budor & Čule, Rafela Dražić i dr.). Najnovija događanja poput blokade Filozofskog fakulteta i drugih visokoškolskih ustanova u Zagrebu i Hrvatskoj, te serija prosvjeda protiv devastacije javnog prostora i gradnje u Varšavskoj ulici u Zagrebu, u kojima dizajneri sudjeluju i svojim ih radom vizualno interpretiraju i artikuliraju, samo potvrđuju kako međuodnos i suradnja dizajna i nezavisne kulture ne prestaje, štoviše – razvija se i traži nove puteve.

Vrlo ugodno popunjeno predvorje Muzeja za umjetnost i obrt svjedočilo je kako je knjiga Dizajn i nezavisna kultura pravi projekt realiziran u pravo vrijeme, koji svakako ima svoju publiku, ali i bitnu ulogu u rekapitulaciji jednog razdoblja razvoja nezavisnih kulturnih praksi u Hrvatskoj, te otvaranja novih načina djelovanja. Izdavač knjige je Savez udruga Klubtura i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva u partnerstvu s izdavačkom kućom UPI2M BOOKS; te se knjiga u Zagrebu može nabaviti u njihovoj knjižari na adresi Medulićeva 20 po cijeni od 200 kn.

tekst: Bojan Krištofić

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook