O projektu Šest pogleda na sobu (Ambienta 2011.)

Autor: Bojan Krištofić

Na trideset i osmoj po redu Ambienti, međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije koji je trajao od 19. do 23. listopada ove godine, studenti sa Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavili su jedan od svojih najambicioznijih projekata do sad - Šest pogleda na sobu, realiziran u suradnji s klasterom Hrvatski interijeri d.o.o. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Tokom prošle akademske godine 2010./2011., a zaključno s prvim mjesecima tekuće, studenti s različitih godina preddiplomskog i diplomskog studija smjera Industrijski dizajn u suradnji sa svojim mentorima i gospođom Tatjanom Kos, voditeljicom projekta za Hrvatske interijere, projektirali su cjelovito unutarnje uređenje i set namještaja za šest tipova hotelskih soba srednjeg cjenovnog razreda (uz par izuzetaka), što će reći hotela i hostela s 3 do 4 zvjezdice, kakvi prevladavaju u turističkoj ponudi cijele Hrvatske. Prema proučavanju specifičnih želja i potreba suvremenog turista, koncentriranih u pojmu dizajna doživljaja (projektiranje iskustava u određenom prostornom, vremenskom, kulturnom, socijalnom, gospodarsko-tehnološkom i inim kontekstima), a primijenjenog na aktualne prilike u domaćem turizmu, studenti su dizajnirali sobe za šest različitih tipova turističke ponude.

Kako ističu autori projekta u popratnom tekstualnom prilogu: "Osnovna su pitanja na koja se želi odgovoriti projektom Šest pogleda na sobu: tko dolazi u Hrvatsku, što ga motivira i privlači te što čini hrvatski identitet.' Ova su pitanja, naravno, podjednako odredila smjer razvoja projekta koliko i financijska ograničenja, a odgovori su se kretali, neovisno o karakteristikama pojedinog tipa sobe, sa sljedećim rečenicama kao zajedničkim nazivnikom: 'Projekt je (…) nastao s ciljem da se (…) ostvari i zaživi u gospodarskom, ali i kulturološkom smislu. Naravno, to će se dogoditi ako turistički djelatnici uoče šansu da u suradnji s dizajnerima i proizvođačima mogu svojim objektima dati obilježja i zanimljivosti koje će gost prepoznati, upoznati i cijeniti. Takav gost dovodi novog gosta. Novi gost treba novi krevet. Novi krevet treba dati novi doživljaj. To treba osmisliti. Treba i proizvesti. Nije li to krug koji se priželjkuje?" Drugim riječima, osnovna zadaća turističke djelatnosti već odavno nije više samo pobrinuti se za osnovne fiziološke potrebe gosta, nego i usmjeriti njegov doživljaj prostora u kojem se nalazi i kulture koju upija, što može i mora početi na razini projektiranja njegovog životnog prostora u (uglavnom) kratkom trajanju boravka na određenom mjestu. Dizajneri su aktivno obraćali pozornost na lokalni kolorit, dostupne materijale i principe organizacije prostora kako u tradicionalnom smislu, tako i prema potrebama 'novih turista'.

U procesu dizajniranja studentima je prioritet bilo postizanje slijedećih karakteristika objekata kao bitan cilj cijelog projekta: "varijabilnost - niz individualnih elemenata koje je lako međusobno kombinirati; fleksibilnost - prilagodljivost sobama različitih dimenzija i tlocrtnog rasporeda; ekspresivnost - odabirom materijala, tekstura i površinske obrade omogućiti što kvalitetnije uklapanje u specifičan kontekst hotela-podneblja-regije; ekonomičnost - koristiti logične i jednostavne konstrukcije radi veće konkurentnosti unutar zadanog tržišnog segmenta; tehnologičnost - projektirani elementi namještaja trebaju biti usklađeni s tehnologijom tvrtki klastera Hrvatski interijeri s kojima je dogovorena realizacija projekta."

Uglavnom, s obzirom na nužna ograničenja i zadane okvire projekta, studenti su projektirali namještaj i uređenje za slijedeće tipove soba i namještaja:

1. Dizajn frei – dizajn namještaja za hotelske sobe i apartmane
- kategorija: 3-4 zvjezdice
studenti: Marija Tizaj, Anamaria Sever, Mia Vučić, Kristina Mirošević
voditelj grupe: Neven Kovačić

2. Sustavi namještaja za hostele

- kategorija: 3 zvjezdice
studenti: Sandra Maglov, Ena Priselec, Kristina Crnek Vidović
ilustracije: Ena Jurov
voditelj grupe: Vedran Kasap

3. Luksuzna hotelska soba
- kategorija: 4-5 zvjezdica
studenti: Vlatka Leskovar, Filip Havranek, Marija Ružić
voditelji grupe: Zlatko Kapetanović, Mladen Orešić, Kristina Lugonja

4. ‘Small & Friendly Meetings’ hotelska soba

- kategorija: 3-4 zvjezdice
studenti: Nera Nejašmić, Luka Gobin, Ruđer Novak-Mikulić (suradnik)
voditelj grupe: Ivana Fabrio

5. Hotelska soba za eko-turizam

- kategorija: 3-4 zvjezdice
studenti: Livija Filipčić, Marta Anić-Kaliger, Vedran Erceg
voditelji grupe: Marijan Orešić, Mladen Orešić

6. Hotelska soba za zdravstveni i wellness turizam

- kategorija: 4-5 zvjezdica
studenti: Ika Peraić, Luka Jelaska, Sanja Tušek
voditelji grupe: Sanja Bencetić, Mladen Orešić

Kako su studenti u svakoj grupi, zajedno sa svojim mentorima, riješili probleme specifične za ‘svoju’ vrstu turističke ponude, čitatelj će zorno vidjeti promatrajući računalne simulacije priložene uz tekst, budući da kvalitetne fotografije prototipova zasada još nisu realizirane. Ipak, posjetitetlji Ambiente na Zagrebačkom Velesajmu mogli su se u paviljonu 11b uvjeriti u kvalitetu rezultata ovog projekta, čak i ako prototipovi komada namještaja nisu u svim primjerima realizirani točno prema zamislima dizajnera, kako zbog poslovičnih financijskih ograničenja, tako i zbog tehnoloških preduvjeta u klasteru Hrvatski interijeri, kojima su se studenti (između ostalog) u ovom projektu učili prilagoditi, tj. uklopiti svoje originalne zamisli u realne, izvedive i tržišno isplative okvire. Dojam je kako svaka od soba, unatoč pojedinim manama ili stranputicama, djeluje kao promišljena, zaokružena cjelina, u najvećoj mjeri prilagođena potrebama svoga gosta, odnosno vlasnika.

Ova dinamika između rješenja dizajnera, koje ostavlja prostor za intervenciju vlasnika u skladu s potrebama gosta, posebno je vidljiva u hostelskoj sobi, gdje je vlasniku omogućeno da na određenim površinama ostvari dekoracije u različitim tehnikama ilustracije, dok je namještaj projektiran (slično kao i u ostalim sobama) u obliku manjih modularnih jedinica prilagođenih za brzo i lako rukovanje i razmještaj. Logično, snažnu suprotnost ovakvom konceptu predstavlja luksuzna hotelska soba, u kojoj je asocijativnost, slikovitost i figurativnost oblika u komadima namještaja izrazitija nego u drugim sobama, što se uklapa u poimanje luksuza autora i njihovih mentora: nije riječ o neopravdanom i nesvrhovitom trošenju novca, već je opet riječ o luksuzu doživljaja, tj. o takvom projektiranju gdje je korisnikov doživljaj eksterijera pojačan i pobuđen oblicima i atmosferom koji ga okružuju u interijeru. Stvara se naglašena simbolička vrijednost kao bitna odrednica luksuznog turističkog doživljaja. S druge strane, estetika eko-sobe u vizualnom je smislu svakako malo više apstraktna i asketska, no u ovom dizajnu najviše dolazi do izražaja uporaba materijala – s naglaskom, dakako, na drvu. Može se reći kako je ovakav tip hotelske sobe također neka vrsta estetskog luksuza, ako uzmemo u obzir sve pozitivne – tople i gostoljubive – konotacije koje blizina drva izaziva u čovjeku. Također, velika pažnja u odabiru i obradi materijala prema strogim ekološkim standardima ima svoju cijenu, koju će ‘novi turist’ rado platiti upravo zbog potpunog doživljaja prema vlastitim mjerilima ‘održivog razvoja’, stoga je dizajn eko-sobe u ovom projektu svakako moguće, realno rješenje za takav tip turističke ponude.

A ako se želimo osvrnuti na zanimljivu interakciju čovjeka i predmeta, u ovom je projektu možda idealan primjer Small & Friendly Meetings – poslovna hotelska soba, opremljena različitim pogodnostima za korisnika kojemu je važna dovoljna količina slobodnog prostora, te je većina bitnih instalacija i predmeta u svakom životnom prostoru (pipa i lavabo, koš za smeće i sl.) skladno uklopljena u veće komade namještaja.

Ukratko, dizajneri su svake pojedine sobe više ili manje uspješno ostvarili neku posebnost, odnosno iskorak prema zadanim potrebama ciljne publike i krajnjih korisnika, te mogućnosti izvedbe konačnih rješenja. U tom se smislu projekt ‘Šest pogleda na sobu’ pokazao doista uspješnim, a zadovoljstvo sudionika, suradnika i investitora bit će, vjerujemo, tim veće ukoliko barem neki od dizajniranih predmeta ‘završe’ u komercijalnoj, serijskoj proizvodnji. U posljednjih godinu i više dana svjedočimo velikim naporima industrijskih dizajnera u Hrvatskoj i ostatku regije da bukvalno stvore tržište za svoje ideje i proizvode, pri čemu je česti naglasak upravo na inicijativama najmlađe generacije dizajnera kao velikom potencijalu u sadašnjosti, a ne samo bližoj ili daljoj budućnosti. Nadamo se da će i aktualni projekt Studija dizajna i Hrvatskih interijera (koji nipošto nije završen) dati svoj obol obrazovanju investitora i korisnika, te ostvariti neki pomak u proizvodnji domaćeg namještaja, ali i u turističkoj ponudi.

tekst: Bojan Krištofić
3D vizualizacije: autori projekta

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook