Povratak u budućnost - osvrt na izložbu 'Ususret Zgrafu'

Autor: Bojan Krištofić

Izložba Ususret Zgrafu – Danas je jučer bila budućnost najavljuje jedanaestu manifestaciju po redu i podsjeća na vizualne identitete prethodnih izdanja ZGRAF-a. Jedan od ciljeva bio je upoznati publiku s vizualnim identitetom, odnosno dizajnom nadolazeće manifestacije, čiji su autori Damir Bralić i Marko Hrastovec. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Zanimljiva tipografska igra temelji se na maštovitoj uporabi Delvard Gradient, novog pisma Bralićevog suradnika, najpoznatijeg domaćeg tipografa Nikole Đureka. Upravo dizajn 11. Zgrafa predstavlja premijerno korištenje ovog inovativnog pisma. Nažalost, jedini promotivni materijali dostupni na izložbi bili su skromni letak i opširna brošura sa svim bitnim podacima o 11. Zgrafu, uključujući obavijesti i specifikacije vezane za natječaj u svim kategorijama). Također, s jednog od dva projektora u Galeriji ULUPUH projicirani su primjeri dizajna kako s 11. Zgrafa, tako i sa svih prethodnih manifestacija. Nažalost, ipak se ne može reći kako je novi dizajn opširno i sistematično predstavljen – publika je dobila tek minimalan uvod u njegov konačni izgled, te će za sveobuhvatni pogled na Bralićevo djelo očito trebati pričekati samu manifestaciju.

No, izložba je ponudila mogućnost usporedbe i gradacije dizajna proteklih izdanja Zgrafa, čiji su autori redom vrhunski domaći dizajneri, organizatori i pedagozi. Uz bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna i sve ambiciozniji Dan D, svakako je riječ o najvažnijoj strukovnoj manifestaciji u Hrvatskoj, te je već poziv na dizajniranje Zgrafa svojevrsno priznanje i prilika dizajneru da svoj jezik uklopi u raznovrsnu vizualnu tradiciju ove manifestacije. Također, kako se Zgraf održava rjeđe od sličnih priredbi u Hrvatskoj, izrazite razlike u dizajnu pojedinog njegovog izdanja od 1975. godine do danas nisu samo rezultat različitih senzibiliteta dizajnera, već i promjene u općenitoj 'klimi' vizualnih komunikacija s obzirom na društveni, politički i kulturni kontekst, iako Zgraf čak ni u 'ratnom izdanju' iz 1991. godine nipošto nije robovao političkom diktatu u dizajnu. Jednostavno, različita izražajna sredstva i različito korištenje nekih elemenata dizajna, posebno tipografije, čimbenici su koji određuju 'rukopis' svakog dizajnera i stilske odrednice razdoblja u kojem stvara, pa tako i izgled pojedinog izdanja Zgrafa.

Prethodna izdanja Zgrafa predstavili su plakati i poneki katalog (koji se mogao besplatno uzeti), od poznatog prvog plakata Alfreda Pala i Petra Šalića, sa simbolom cvijeta što se nezaustavljivo širi, do plakata 10. Zgrafa iz 2008. godine, djela dizajn kolektiva Nukleus, post-moderne zafrkancije s naizgled izvezenom uvodnom stranicom Google-a u raskošnom klasičnom okviru – naravno, s riječju Zgraf umjesto naziva najveće mrežne tražilice. Kako vidimo, oba su plakata nastala posve u duhu vremena i predstavljaju tada (i sada) dominantne pristupe u dizajnu vizualnih komunikacija. Također, treba spomenuti kako je 1975. godine dizajniran još jedan plakat u apstraktno-geometrijskom stilu, autora Slavka Henigsmana, što je također vjerna ilustracija raznorodnih tendencija na tadašnjoj dizajn sceni u Jugoslaviji. Između 1975. i 2008. dizajnirano je još minimalno osam plakata (nekih godina više plakata istog autora), čiji su autori redom – Mihajlo Arsovski (1978.), Slavko Henigsman (1981.), Stipe Brčić (1984.), Željko Borčić (1987.), Ivan Doroghy (1991.), Boris Ljubičić (1995.), Marko Koržinek (1999.) i Tomislav Vlainić (2004.).

Arsovski je zanemario sve vizualne elemente osim logotipa manifestacije i fotografije, te istaknuo Zagreb – mjesto održavanja – kao njenu primarnu posebnost. Henigsman je, u jeku punka i novog vala, prikazao torzo urbanog mladca u sakou nakićenom bedževima i propagandnim porukama – najprikladnija moguća komunikacija informacije u tadašnjem kontekstu! Na sličnoj liniji, Brčić je odmjeren tipografski izraz u suzdržanom, monokromnom koloritu suprotstavio likovnosti grafita na pročelju zgrade, dok se Borčić odlučio za više klasični pristup, upućujući već s plakata na presudan, ali ponekad prešućen aspekt dizajna – odgovarajuću tiskarsku produkciju. Doroghy je ratne 1991. godine izveo raskošnu tipografsku igru, s diskretno ubačenim koloritom duge u rednom broju manifestacije, i tako ostvario nenametljivu aluziju na prioritet tolerancije i kvalitetnih međuljudskih odnosa u budućem razvoju zemlje. Ljubičić nije mogao odoljeti a da u plakat Zgrafa ne ukomponira svoje prepoznatljive kvadrate, no ovaj put diskretno smještene na pozadinu i u zlatnom rezu propuštene kroz drugačiju perspektivu, koja pomiruje modernističku geometrijsku preciznost i post-modernu razigranost kao legitimne pristupe dizajnu. Koržinek je na osnovi rednog broja osam osmislio zanimljivu kompoziciju u autentičnom duhu kasnih devedesetih i tipografskih avantura američkih dizajnera, koje su i u nas našle plodno tlo na magazinskoj sceni, gdje se kalila većina tada mladih dizajnera, uključujući i samog Koržineka. Vlainić se, pak, vratio preciznom gridu i geometrijskoj ilustraciji, ali obogaćenoj iskustvima digitalne grafike na pragu novog tisućljeća.

Ukratko, kako kaže naziv nadolazećeg Zgrafa (što je i tema jednog od natječajnih programa) – 'danas je jučer bila budućnost'. Aktualna izložba ULUPUH-a, čiji su autori članovi Izvršnog odbora Zgrafa 11 (Ana Kunej, Goran Martin Štimac, Ivan Klisurić i Mario Aničić), skromnim nam sredstvima omogućava da su uvjerimo u ovu krilaticu, a također čekanje 11. Zgrafa (od 15. 3. do 5. 4. 2012.) sad već pretvara u napetost i slatko iščekivanje.

tekst: Bojan Krištofić

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook