Dizajn elektronskih i interaktivnih medija 2011. - 2012.

Autor: Vanja Bertalan

'Šire gledano, needuciranost tržišta, a pogotovo neuvažavanje potreba i očekivanja korisnika je jedan od temeljnih problema koji onemogućavaju brži razvoj ovog medija u Hrvatskoj. Na ovom segmentu je potrebno intenzivno raditi u smislu sustavne edukacije tržišta i u smislu motivacije produkcijskih agencija da u svoje procese aktivnije uvedu edukaciju klijenata te fazu analize i projektiranja, kako bi mogli očekivati da će finalni proizvodi zadovoljavati potrebe i naručitelja i korisnika.' - Piše: VANJA BERTALAN

U predgovoru kataloga za Izložbu hrvatskog dizajna 02, Željko Borčić ističe probleme u području web produkcije, gdje ulogu "dizajnera i komunikatora" obavljaju informatičari. Zaista, početkom tisućljeća sve poslove oko izrade web projekata najčešće je radila jedna osoba, popularno zvana webmaster. Vjerojatno najveći razlog za takvu situaciju bio je tadašnji vrlo mali doseg i utjecaj elektronskih medija. Zbog toga, vrlo su se rijetko mogle opravdati veće investicije koje bi otvorile prostor za ozbiljnije bavljenje svim aspektima produkcije. Tokom posljednjih desetak godina situacija se kontinuirano mijenja nabolje, web i elektronski mediji općenito postali su primarni izvor informacija za velik dio stanovništva, a danas u procesu razvoja online projekata često sudjeluju multidisciplinarni timovi koji uključuju specijaliste iz područja informacijske arhitekture, korisničkog iskustva, dizajna korisničkih sučelja, programiranja, sociologije, statistike i drugih.

Eksplozivan rast konzumacije elektronskih medija donosi zanimljiv fenomen. Kao posljedicu povećane dostupnosti informacija, korisnici imaju sve veća očekivanja, žele potpunije, kvalitetnije i preciznije informacije. Uz to, očekuju mogućnost aktivnog uključivanja u komunikaciju i očekuju da ih se tretira kao ravnopravne sugovornike. S druge strane, pokazuje se da samo manji broj agilnijih brendova uspijeva slijediti ovu transformaciju očekivanja korisnika, dok većina još uvijek pokušava elektronske medije koristiti kao tradicionalan, jednosmjerni kanal komunikacije.

Šire gledano, needuciranost tržišta, a pogotovo neuvažavanje potreba i očekivanja korisnika je jedan od temeljnih problema koji onemogućavaju brži razvoj ovog medija u Hrvatskoj. Na ovom segmentu je potrebno intenzivno raditi u smislu sustavne edukacije tržišta i u smislu motivacije produkcijskih agencija da u svoje procese aktivnije uvedu edukaciju klijenata te fazu analize i projektiranja, kako bi mogli očekivati da će finalni proizvodi zadovoljavati potrebe i naručitelja i korisnika.

Za razliku od ostalih grana dizajna, edukacija kadrova kod elektronskih medija je i dalje primarno u domeni samoobrazovanja. Formalna edukacija postoji samo u sklopu Umjetničke akademije sveučilišta u Splitu – diplomski studij Dizajn u novim medijima, te u obliku jednog kolegija na Studiju dizajna sveučilišta u Zagrebu – Oblikovanje web stranica. Uz to, postoji i niz početničkih tečajeva koji mogu biti prikladni za savladavanje osnova, ali oni ne nude nikakav širi opseg znanja, potreban za postizanje ozbiljnijih rezultata u ovom području. U ovom segmentu neophodno je napraviti napredak, kako bi se uopće moglo očekivati uspostavljanje stručnih kriterija i standarda kvalitete.
Među prijavljenim radovima, sve više radova je izrađeno isključivo za mobilne platforme ili uključuju podršku za njih. To je vrlo pozitivno i sasvim u skladu s jakim trendom povećanja udjela konzumacije digitalnih sadržaja putem mobilnih uređaja.

Također, zanimljivo je primijetiti val novih projekata koji žive isključivo u digitalnom svijetu, bez tradicionalne offline prisutnosti (npr. Aplitap web aplikacija / www.aplitap.com; wasHere / washere.brlog.biz). Posebno treba istaknuti i radove koji su kvalitetno integrirani sa svim ostalim (offline) komunikacijsko-promotivnim kanalima (npr. Hartera festival mobilna aplikacija; Terraneo 2011 Online DVD), obzirom da se elektronski mediji još uvijek, generalno gledajući, prečesto tretiraju kao odvojena cjelina umjesto da budu integralni dio brend strategije.

U odnosu na prethodnu izložbu, kada je prijavljeno 16 profesionalnih i 10 studentskih radova, možemo primijetiti porast broja prijava na 22 profesionalne i 13 studentskih. Ovaj porast je svakako pozitivan i ukazuje na opći porast aktivnosti na području elektronskih medija. No ipak, rekao bih, nije u skladu sa stvarnim stanjem na tržištu, budući da primjećujem kako mnogi važni radovi ostvareni u ovom području nisu bili prijavljeni za izložbu. Siguran sam da to otvara prostor da se u narednom razdoblju aktivnije komunicira važnost ovakve bijenalne izložbe i time motiviraju agencije da podrže izložbu i prijave svoje radove.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook