Studentska dizajnerska produkcija 2011. - 2012.

Autor: Nikola Đurek

'Općeniti problem studentske kategorije je odabir tema tj. tipologija projekata kojima se studenti tokom studiranja "vježbaju dizajnu", što je rijetko krivica samih studentica i studenata, a puno češće njihovih obrazovnih institucija.' Piše: NIKOLA ĐUREK

Studentska selekcija na izložbi ovakvog tipa često je njen najzanimljiviji dio, a to se i ovoga puta pokazalo točnim. Pristup pogonjen strašću prema dizajnu, mladenačkom energijom, lucidnošću i novim idejama (iako su one u konačnom proizvodu ponekad "zanatski" podproducirane) mogu i trebaju rezultirati zanimljivijim rješenjima od pristupa nužno opterećenog željama klijenata, profitom, marketinškim trikovima i svime što odlikuje surovu realnost unutar koje djeluju profesionalci.

Kroz cijelu povijest HDD-ovih izložaba više puta je ponavljana konstatacija da u studentskoj kategoriji (kao i u profesionalnoj) prevladavaju radovi dizajna vizualnih komunikacija (prijavljeno 52, primljeno 36) u usporedbi s radovima u kategoriji industrijskog dizajna, koji su zastupljeni u relativno malom broju (prijavljeno 7, primljeno 3). Ovakav nesrazmjer ne čudi budući da u Hrvatskoj postoji samo jedno mjesto gdje se sustavno i didaktički ispravno savladavaju znanja iz područja industrijskog dizajna (Studij dizajna u Zagrebu). Unatoč razočaravajuće malom broju prijava na izložbi imamo par vrlo zrelih radova od kojih bi neki svojom kvalitetom zavrijedili prezentaciju i u profesionalnoj kategoriji produkt dizajna.

Ono što posebno veseli i uzbuđuje je kvaliteta ali i kvantiteta radova iz područja oblikovanja pisama i samog tipografskog oblikovanja. Studentice i studenti odsjeka Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije iz Splita te Studija dizajna iz Zagreba letvicu iz ovog područja podigli su vrlo visoko, tako da kvalitetom, svježinom te propitivanjem same uloge i namjene pisma stavljaju u sjenu radove iz sličnih kategorija profesionalne selekcije.

U kategoriji elektroničnih medija (prijavljeno 20, primljeno 9) i ovoga puta prevladavaju radovi studentica i studenata iz Splita. Opetovano se pokazalo da nastava na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija (DVK), kao i godišnje radionice interakcija u njihovoj organizaciji, predstavljaju dobar primjer i uzor ostalim ustanovama kako se kroz suradnju studentica i studenata iz različitih područja, interdisciplinarnim pristupom, može pokrenuti i promicati ova vrlo važna komunikacijska disciplina.

U kategoriji studentskog modnog dizajna prijavljeno je 9 radova, od kojih su samo 3 zadovoljila minimalne uvijete selekcijske komisije. Očekivanja za ovu kategoriju su bila puno veća. Pretrpanost scene raznim fashion weekovima, te mnogobrojnost studentica i studenata koji su završili ili još studiraju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, kako vidimo, ne garantira i veći broj kvalitetnih radova u studentskoj kategoriji. Problem vjerojatno leži u nedostatnom aktiviranju i inzistiranju obrazovnih institucija, ali i samog HDD-a da se modni dizajn prijavljuje na izložbe ovakvog tipa, kao i u generalnoj percepciji da ovakve izložbe, za razliku od modnih revija, nisu domicilno područje prezentacije radova iz područja modnog dizajna. Problem integracije segmenta modnog dizajna u širu sferu dizajna vidljiv je i u činjenici da su prijavljeni radovi, bilo da je riječ o studentskim ili profesionalnim radovima, uglavnom usmjereni na područje zanatske produkcije i visoke mode, a daleko rjeđe na tekstilnu industriju, masovnu proizvodnju i probleme funkcionalnog odijevanja (pret-a-porter, zaštitna i radna odjeća, uniforme). U aktualnim društvenim i ekonomskim uvjetima to nas i ne čudi, ali bi upravo veći angažman dizajnerica i dizajnera mogao doprinijeti opstanku i razvoju domaće tekstilne industrije.
U kategoriji Ambalaža prijavljeno je 7, a primljeno 5 radova. Kategorija Koncept ima 15 primljenih od 22 prijavljena rada, dok je kategorija postava izložbi zastupljena sa samo jednim radom.

Općeniti problem studentske kategorije je odabir tema tj. tipologija projekata kojima se studenti tokom studiranja "vježbaju dizajnu", što je rijetko krivica samih studentica i studenata, a puno češće njihovih obrazovnih institucija. Replikacija i simulacija tema iz "reklamnog" svijeta često može mladim studenticama i studentima zatomiti dizajnersku krativnu osobnost u tzv. rješavanju "realnih" problema klijenata/naručitelja. Potrebna znanja i sposobnost za odrađivanje tržišno orijentiranih projekata po završetku studija mogu se apsolvirati potpuno drukčijim didaktičkim metodama, koje nisu samo preslika tržišne stvarnosti i koje studentice i studente u konačnici ne ostavljaju kreativno, refleksivno i kritički "praznima".

Uz hvale vrijedne iznimke, generalno zabrinjava izostanak tema utemeljenih u društvenoj, ekološkoj, političkoj odgovornosti te općenito tema s aktivističkim prefiksom, kao i sam deficit profesora koji bi takve radove mogli kvalitetno mentorirati. Odlaskom prof. Tomislava Lerotića u tom aspektu stanje se još više pogoršalo.

Zanimljivost i važna novost studentskog dijela ove izložbe je pojava značajnog broja radova studentica i studenata diplomskih studija (prvih magistri i magistara dizajna). Diplomski studij na Studiju Dizajna u Zagrebu te diplomski studiji na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Odsjek vizualnih komunikacija (smjerovi tipografija, vizualne komunikacije te interakcije) postali su glavni generatori novih generacija dizajnera čije ćemo radove sigurno s znatiželjom očekivati na slijedećim izložbama hrvatskog dizajna.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook