Dizajn vizualnih komunikacija 2011. - 2012.

Autor: Narcisa Vukojević

'Ovakav izbor pokaznih primjeraka iz kategorije uspijeva zadržati pristojnu razinu kvalitete i ostati uzoran dizajnerima, ali i njihovim potencijalnim naručiteljima. Ipak, u njemu nedostaje rješenja koja izazivaju ili zavist ili ubrzan rad srca. U velikoj ga mjeri obilježava predvidljivost, prisutna ponajprije u odabiru uhodanih i sigurnih putova - PIŠE: NARCISA VUKOJEVIĆ

Kategorija dizajna vizualnih komunikacija je brojem radova tradicionalno najzastupljenija na Izložbama hrvatskog dizajna, a to, jasno, ni ovog puta nije izuzetak. Od prijavljenih 175 radova, selekcijska komisija je izdvojila 88 radova 48 autora, autorica i autorskih skupina kao najbolje od hrvatske dizajnerske produkcije u protekle dvije godine. Oko polovice izloženih radova čine publikacije različitog karaktera: monografske knjige, katalozi izložaba i festivala, preglednici umjetničkih produkcija, redovna nakladnička izdanja od lijepe književnosti do esejistike, časopisi, bilteni, godišnja izvješća i sl. Preostale radove u relativno uravnoteženoj distribuciji čine primjeri dizajna vizualnih identiteta različitih kulturnih i umjetničkih manifestacija, klubova urbane kulture, proizvoda i usluga te tvrtki (24%) i tiskana sredstva komunikacije i promocije - plakati i ostala promotivna sredstva (26%).


Već prema karakteru dizajnerskih djela vidljivo je i tko su njihovi glavni naručitelji: organizacije s područja institucionalne i izvaninstitucionalne kulture kojima se prirodno pridružuju mali nakladnici. Potpuno je zanemariv udio takozvanih privatnih naručitelja (obrti, tvrtke), opet uglavnom malih, ako izuzmemo jedinu zastupljenu kompaniju.

Navedena faktografija pruža zahvalan interpretacijski okvir, pa krenimo redom s mogućim tumačenjima. Najprije je u broju prijavljenih (175), a onda i odabranih radova (88) vidljiv pad u odnosu na prethodno izdanje Izložbe hrvatskog dizajna, 0910, na kojemu je bilo predstavljeno 30% više radova u istoj kategoriji (124 rada - v. katalog Izložbe hrvatskog dizajna 0910). Otprilike je za isti postotak manji i broj zastupljenih autora. Možda je ovaj smanjeni interes za izlaganje na bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna najvidljivija posljedica opće krize.

Na red dolazi kontekst. Kada pogledamo tko naručuje najbolja dizajnerska djela dolazimo do paradoksalnog podatka o javnim institucijama i eksponentima s područja kulture, s relativno skromnim udjelima u državnom ili proračunima lokalnih i područnih samouprava te izvaninstitucionalnim organizacijama i subjektima s mizernim budžetima, kao najizdašnijim naručiteljima. Osim što donekle pružaju financijsku sigurnost u nesigurnim vremenima, ovakvi naručitelji dizajnerima predstavljaju utočište autorske slobode do kojeg teže dopiru sumnjive marketinške strategije, imperativ profita i mantre o nepotrebnim dodatnim troškovima dizajna. Zaštićeno područje itekako pogoduje nastanku kvalitetnih dizajnerskih djela, koja uvijek visoko kotiraju na selektiranim izložbama.

U ovom pregledu naručitelja s nekih drugih područja ili sektora, podjednako javnih i privatnih, gotovo da nema. Ipak, ne znači da uopće ne postoje, već im se broj prilično smanjuje. Ti naručitelji se zadovoljavaju neambicioznim i ispodprosječnim dizajnerskim rješenjima (kako zbog nedovoljne educiranosti, što bi ih donekle moglo ekskulpirati, tako i zbog posvemašnjeg nemara) koja ne mogu dobaciti do profesionalnog standarda primjerenog za reprezentaciju, čime dezavuiraju stvarne mogućnosti struke. Polako, ali sigurno, iščezava profesionalna upotreba dizajna u službi persuazivnih komunikacija jer je, očekivano, i oglašivačku industriju zahvatila duboka kriza. Prema tome, još smo se više udaljili od silno željene pozicije gdje bi dizajn vizualnih komunikacija mogao imati značajnije socijalne, političke, okolišne, a onda i ekonomske implikacije. Odnosno, imamo dobar dizajn iz rezervata za malobrojne posjetitelje.

Na početku selektiranja radova letvica je bila postavljena na razinu standardne kvalifikacijske norme. To otprilike znači da je dizajnersko djelo trebalo zadovoljiti sve ili barem većinu sljedećih kriterija: kriterij stručnosti vidljiv u solidnom vladanju tehničkim i estetičkim znanjima i vještinama (upotreba formalnih elemenata u posredovanju sadržaja); razumijevanje i uvažavanje potreba, ciljeva i specifičnosti naručitelja u procesu koncipiranja i dizajniranja djela koje u konačnici ima kapaciteta izazvati odgovarajuću reakciju korisnika u ostvarenoj komunikacijskoj razmjeni (takozvano dizajniranje s razumijevanjem); uključenost u aktualni prostorno-vremenski kontekst (dizajnersko djelo bi, između ostaloga, trebalo biti rezultat različitih vanjskih utjecaja, a trebalo bi imati i stanovit utjecaj u suprotnom smjeru, osim u slučaju ekološkog otiska). Uvijek se dodatno honorira inteligentna upotreba oblikovnih i medijskih izražajnih sredstava, duhovitost, inovativnost, konzistentnost, autorski kontinuitet, autorske inicijative, eksperiment.

Činjenica da su se neki radovi našli u sličnim domaćim ili inozemnim selekcijama natjecateljskog karaktera i ondje ostvarili zapažene rezultate nije bila presudna za uvrštavanje u ovu selekciju, kao što ne može biti ni argument kod eventualnog osporavanja vjerodostojnosti ove selekcije ako se neki radovi, prema istom načelu, nisu našli u njoj. Uz općevažeće kriterije uvijek vrijede i oni specifični, prilagođeni zatečenom stanju i okolnostima, pa bi u tom smislu rad svake stručne selekcijske komisije trebao biti autonoman.

U svakom slučaju, ovakav izbor pokaznih primjeraka iz kategorije uspijeva zadržati pristojnu razinu kvalitete i ostati uzoran dizajnerima, ali i njihovim potencijalnim naručiteljima. Ipak, u njemu nedostaje rješenja koja izazivaju ili zavist ili ubrzan rad srca. U velikoj ga mjeri obilježava predvidljivost, prisutna ponajprije u odabiru uhodanih i sigurnih putova (tematsko ili stilsko određenje pojedinih autora) bez zamjetnih oscilacija, a onda i u doslovnom ponavljanju prethodno razrađenih konceptualnih i formalnih postupaka u radovima iz svojevrsnih serija ili sadržajnih cjelina koji su svoje predstavljanje imali na ranijim izdanjima Izložbi hrvatskog dizajna. Nije došlo ni do znatnijeg osvježavanja struke u vidu ubrizgavanja novije krvi - dizajneri mlađe generacije, s obećavajućim iskoracima u proteklim godinama, održali su svoju prisutnost, ali bez ponovljenog učinka.

Možda je ovo trenutak kada kritika treba ustupiti mjesto apologiji pa bismo se, umjesto rogoborenja o neiskorištenim prilikama, privremeno mogli zadovoljiti činjenicom da dizajneri vizualnih komunikacija ipak imaju priliku raditi, a onda svoja djela i predstaviti javnosti.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook