Zgrafov 'Dizajn spektakla' u Galeriji Karas

Objavljeno: 17.07.2013.

U utorak, 16. srpnja u 19 sati u Galeriji Karas u Praškoj 4 u Zagrebu otvara se izložba "Dizajn spektakla". Organizator izložbe je Izvršni odbor Zgraf-a 11 - ULUPUH-ova Sekcija za grafički dizajn i vizualne komunikacije, a autori su: Mario Aničić, Ivan Antunović, Ivan Klisurić, Ana Kunej, Zlatka Salopek, Igor Stanišljević, Sanja Rocco i Goran Martin Štimac

Iz teksta o izložbi:
Izložba Dizajn spektakla predstavlja dio idejnih procesa potrebnih za protokolarno pokretanje nove organizacije Zgraf-a, ona najavljuje okvirni program, označava bitne idejne i organizacijske iskorake, te u takvoj formi poziva na otvorenu kritiku, dijalog i sudjelovanje u pripremnoj fazi izdanja dok se još može utjecati na sam proces organizacije.

Općenito gledano, Zgraf stručnoj zajednici i široj javnosti nudi pregled recentnih međunarodnih radova komunikacijskog dizajna, te omogućava autorsko sagledavanje lokalnih radova u odnosu na pristigle i selektirane međunarodne radove, te njihovo vrednovanje kompetentnim međunarodnim žirijem i ocjenom likovne kritike AICA-e.

Sama organizacija manifestacije počiva na društvenom angažmanu i odlučnosti izglasanih i organiziranih pojedinaca, sekcijskih članova strukovne udruge, te natječajno odabranih profesionalaca. Oni uz vlastite osobnosti, odabrane pristupe i slobode stručnoj zajednici i raznim skupinama društva - kako onima orijentiranim na proizvodnju medijskih informacija, tako i na one koje bi isključivo nazvali korisnicima - komuniciraju konkretne kritičke i afirmativne poruke.

Svako novo izdanje Zgraf-a započinje u ULUPUH-ovoj Sekciji za grafički dizajn i vizualne komunikacije. Sekcija baštini pravilnik i organizaciju, te kao takva aktivno provodi unutarnju organizaciju i afirmira nove članove kako bi mogla kvalitetno i na temeljima međugeneracijske solidarnosti u kontinuitetu (do sada 38 godina) provoditi organizaciju manifestacije. To naravno utječe na ukupnu organiziranost pripadajućeg udruženja i svih koherentnih udruga te ostalih subjekata stručne zajednice.

Prema izjavama Alfreda Pala (inicijatora Zgraf-a), najveći je poticaj za pokretanje organizacije donio prateći rad grupe EXAT 51, odnosno kasnije održanih Novih tendencija (1961.-73.) na kojima nije mogao sudjelovati niti ih u cijelosti pratiti, jer je tada nad njim izvršena teška represija državnog aparata kao reakcija na njegovu objavljenu ilustraciju. Nakon odslužene političke robije na Golom otoku vraća se društvenom životu nadoknađujući izgubljenu i propuštenu komunikaciju organizacijom manifestacije grafičkih dizajnera, koju s ostalim uključenim organizatorima uspijeva nakon već par izdanja s republičke platforme realizirati kroz međunarodnu suradnju i autorska sudjelovanja.

U katalogu prve izložbe Zgraf ‘75 ističe se značaj dizajna kao profesije s jakim naglaskom na problematiziranje važnih društvenih pitanja i položaja struke, kritizira se pojavni nedostatak angažiranog plakata, te se uz pregled produkcije organizira "Natječaj za angažirani društveni plakat" i plakat na temu "Borba protiv raka". Tada je nastao i pravilnik organizacije, koji nadalje postaje prihvaćeni etički kodeks. Organizacije zadnjih Zgraf-ova rukovode se tim načelima, unaprijed izglasanim odlukama s odgovornošću primjene najviših strukovnih kriterija, slobode izražavanja, angažiranim radom, te pravednim, kolegijalno korektnim odnosom prema suradnicima i kolegama koji počiva na vrijednostima neuvjetovano materijalnog rada, odnosno onim kvalitativnim i nadahnjujućim.

Posljedice otvaranja slobodnog tržišta dovele su do gubitka socijalnih vrijednosti i zapostavljanja javnih potreba i zajedničkih prostora, a s obzirom na nepredvidljivu posttranzicijsku fazu kojom se krećemo, socijalne okolnosti će i dalje voditi društvo u neki oblik klasne transformacije i podjele društva na interesne skupine. Dizajnerska profesija svedena je na uvjetovani odnos prema nedostatku sredstava za projekte, dizajneri zadnjih godina teret ekonomske krize iznose na svojim leđima, žrtvujući svoje vrijeme, honorare i opremu (uz spoznaju da je ranije pripremljeni dokument Nacionalne strategije dizajna zapeo, stječe se dojam da su dizajneri davno predvidjeli danas nastale probleme vezane uz privredu i šlampav odnos vlade prema bitnosti dizajna). Model proizvodnog dizajnerskog studija je deplasiran, a sam autor (kao osnovni produktivni model) pristupa tržištu rada kao entuzijast koji ovisi o spletu tržišnih okolnosti koje mora iskoristiti da bi preživio, umjesto da se posveti kvaliteti i inovativnosti rada. S obzirom da ne postoji organizirana komora ili dizajnerski plenum, nema druge nego koristiti postojeće strukovne udruge u osvještavanju šire zajednice o problemima te samoorganizirati u smislu iznalaženja novih regulativnih rješenja. HDD i Sekcija GDiVK surađivali su u vezi donošenja strukovnog cjenika, propisivanja kriterija za vrednovanje dizajnerskog rada za ulazak u HZSU. Suradnja se odvija i na Zgraf-ovom poligonu i u galerijskim prostorima. No postoji određeni oprez djelovanja, prvenstveno zbog neartikuliranih mišljenja, sličnosti programa, dijeljenju istog profesionalnog korpusa pri organizaciji većih manifestacija.

Kako bi i dalje afirmirali svrsishodnost Zgraf-a, širili svoj utjecaj u regiji, mogli pratiti međunarodne kriterije i svjetske trendove i uz to davati uvijek nove rezultate, Organizacija će nastojati nakon sljedećeg izdanja Zgrafa postići bijenalni ritam održavanja. Za ostvarenje takvih ciljeva potrebna je redakcija, hladni pogon s jednom ili dvije stalno profesionalno angažirane osobe, nužna uredska oprema i pripadajući prostor. Redakcija Zgraf-a aktivirala bi se prema Protokolu nove organizacije Zgraf-a 12, a ostala bi aktivna i nakon same manifestacije u smislu informiranja o novom programu, koordinaciji članova organizacije i iznalaženju potrebne financijske podrške izglasanim programima i stečenim obavezama, te na kraju krajeva i radu na arhivi te administraciji.

Nužno je spomenuti nedostatak fizičkog prostora, radione/atelijera/studija/ureda u kojem bi se mogle organizirati radionice, izdavačke aktivnosti, sitna produkcija manje zahtjevnim tehnikama tiska, neformalno izlaganje aktualnih radova članova, uvid u suvremenu literaturu, biblioteka, arhive projekata i radova, savjetovanje za sve strukovne članove, itd. U tom će smislu Organizacija Zgraf-a pisanom prijavom tražiti rješenja kroz institucionalne ili vaninstitucionalne platforme, te kroz partnerske odnose i interesno povezivanje.

Kulturološki gledano malo je sačuvane građe za pisanje ukupne lokalne povijesti dizajna, a Zgraf od svog prvog izdanja svojom građom kontinuirano bilježi sve događaje na sceni, te bi se pri istraživanju opće građe moglo naći uporište i u Zgraf-ovoj arhivi. Uslijed općeg nedostatka kritične mase teoretskih pristupa, analiza i istraživanja arhivske građe, te nedostatka kritičara komunikacijskog i medijskog dizajna, prije raspisivanja nove tematske poruke, Organizacija planira provesti Teoretsku podlogu održavanja manifestacije, koja će uključivati uredništvo izdanja, kritičke osvrte domaćih, regionalnih i svjetskih teoretičara komunikacijskog i medijskog dizajna, kao i tekstove stručnjaka iz područja medija i tehnologija, te osvrte sociologa.

Svakim novim tematskim okvirom Zgraf-a želi se skrenuti pažnja na afirmaciju sadržaja koji su bitni autorima i njihovom problemskom položaju u društvu. No s obzirom da se ne želimo prepustiti programiranom dekadentnom stanju neoliberalne svakodnevice i čekati nova gotova rješenja velikih i planetarno utjecajnih sredina od kojih se u najmanju ruku očekuje da će kao dominantni akteri iznaći rješenja i za nas, preuzima se senzibilitet za aktualne pojmove i sadržaje od općeg društvenog i strukovnog interesa. Stoga kroz temu i cijeli program ističemo i nudimo neka rješenja, kako kroz raspis teme i program Zgraf Riječi, tako i selekcijom radova koji je interpretiraju.

Pozicionirajući se s jedne strane između studenata/tica sveučilišta i učenika/ca strukovnih škola te s druge strane tržišta rada, društvenih i ekonomskih zbivanja, institucija i postojeće regulative, želja nam je utjecati na razvojne trendove, pratiti obrazovni sektor, doprinositi društvenoj komunikaciji, dizajnu informacija i općenito unapređivanju kulture vizualne komunikacije u društvu.

U smislu projektnog razvoja suradnje dizajnera/ica s društveno-gospodarskim sektorom planiraju se dva programa (Stručni simpozij i Seminar za vladine i javne ustanove). Navedeni programi trebali bi problematizirati intersektorsko povezivanje, konkretizaciju potreba otvorenog tržišta u odnosu na svu tržišnu ponudu, ostvarivost projekata kroz servise prijava za financiranje i regulativu, te primjere dobrih praksi realiziranih prijava za financiranje autorskih programa, uz izlaganja i seminare o zakonskim i drugim propisima vezanim za poslovnu regulativu i zaštitu autorskih prava. Kroz Stručni simpozij dizajnerice i dizajneri dobili bi više informacija o medijima, tehnologijama, proizvodnji i mrežama distribucije, čime bi bili nešto povezaniji s ostalim agencijama za promociju dizajna, dizajn centrima i obrazovnim ustanovama.

Za novo Zgraf-ovo izdanje planirano je okupiti u suorganizaciju veći dio lokalnih edukacijskih ustanova koje u svom programu imaju grafički dizajn i vizualne komunikacije, ali isto tako i regionalne centre kako bi potaknuli suradnju ne samo između studenata, već i između škola i edukatora. Drugim riječima nastavljamo trend da manifestacije koje se bave profesijom stvaraju određenu studentsku platformu za analizu profesionalnog poligona (odgovori s vrućeg dizajnerskog asfalta), dok ostalima nudi širok pregled studentskih radova i mentora (kao korektiv radu obrazovnih ustanova). Dosadašnji primjeri organizacije pokazuju da bez obzira na prikazani interes studenata za prezentacijom radova, gospodarsko tržište uslijed specifičnih proizvodnih programa nema dovoljno interesa integrirati obrazovane kadrove, dok istovremeno, profesiji nedostaje dovoljno novih progresivnih kadrova spremnih angažirati se na društvenim i strukovnim problemskim zadacima.

Zgraf-ova Organizacija zbog ranijih zajedničkih iskustava u regiji omogućava i uspostavlja regionalno povezivanje, dok baština međunarodnih gostiju, usvojenih najviših kriterija, izloženih i nagrađenih autora pozicionira sve organizatore, autore učesnike i suradnike na tradicionalno uvjerljiv i globalno vidljiv medijski plan. Pa ćemo tako na osnovi povijesnih i aktualnih aktivnosti organizacije i stečenog kredibiliteta, nastojati kako u odnosu sa srodnim udrugama, tako i s obrazovnim kulturnim, gospodarskim, civilnim i pravnim sektorom stvarati partnerske odnose.

Praktični primjer suradnje u regiji bio bi stvaranje fiktivne mreže kreativnih udruženja, koje su i nastajale u zajedničkim okolnostima. Takva kreativna mreža pomogla bi pri usvajanju i usklađivanju pravilnika i regulativa na širem području kulturološki i jezično prepoznatljivih susjeda. Osim toga pomogla bi pri gostovanju i razmjeni programa, zaštiti autorskih prava i naknadama, te razmjeni autentičnih, ali i zajedničkih tranzicijskih iskustava.

Međunarodni kontakti tijekom ranijih izdanja Zgraf-a uspostavljali su se kroz osobne kontakte pojedinih članova Organizacije (svjedočanstva govore da su takve osobne kontakte najčešće ostvarivali Alfred Pal, te kasnije angažirani Ivan Picelj - spiritus movens nekoliko izdanja Zgraf-a). Bitno je naglasiti da su se kasnije u organizaciji Zgraf-a bitni međunarodni partnerski odnosi ostvarivali više formalno nego osobno, te su bili usmjereni prema medijskoj slici mjesta koncentracije utjecajnih dizajnerskih centara i mjesta boravišta uspješnih i nagrađivanih svjetskih autora (iako se može reći da prevladava Euro-Atlanski utjecaj, Zgraf je poznat po gostovanjima autora sa svih kontinenata, odnosno iz raznih dijelova Azije, Australije, Afrike i obje Amerike). Danas se kontakti mogu unaprijed planirati i ostvariti elektroničkim putevima. Vjerodostojnost natječajne i programske aktivnosti i regulativu organizacije Zgraf provodi posredstvom ICOGRADA-e, krovne međunarodne institucije za profesiju komunikacijskog dizajna. Na svijetu postoji puno dobrih praksi, škola, dizajnerskih centara i profiliranih autora, teoretičara i predavača, no najbitnije je imati ključ po kojem se autori selektiraju kako bi se uklopili u postavljene sadržajne cjeline i dali sadržajne rezultate, unaprijedili razmjenu informacija, te javnosti prenijeli tematski obrađene poruke.

Iz svega navedenog jasno je koliko je potrebno planirati i dizajnirati manifestaciju. Izložbom Dizajn spektakla nastoji se, na sličan način kroz skice i natuknice, evocirati dio baštine, izazvati reakcije te potaknuti na uključivanje u organizaciju sljedećeg izdanja Zgraf-a predlaganjem aktivnosti u Savjetu Zgraf-a ili u programskim dijelovima, predajom radova, studentskih prezentacija ili volonterskim radom.

Imate li motivacije ili interesa, uzmite olovku i napišite nam svoje mišljenje/prijedlog na zidne novine ili ispunite anketu u Uredu Zgraf-a …

Ovim putem koristimo priliku zahvaliti se svim suradnicima Zgraf-a 11; Izvršnoj direktorici Egle Vošten, tajnici Maji Gujinović i voditeljici odnosa s javnošću Jeleni Ostojić, kako gostu teoretičaru Dejanu Kršiću, tako i kustosicama Eduzgraf programa Ivani Meštrov i Mihaeli Richter, Damiru Braliću za vizualni identitet, te asistentu Marku Hrastovcu, za Typonine tipografiju Delvard Gradient Nikoli Đureku, za postav izložbe Niki Pavlinek, za webmastering i tehničku podršku Greenstudiju i Akošu Pappu, voditeljima radionica Igoru Kuduzu, Dejanu Dragosavcu i Željku Blaćeu, prevoditeljici Jele Dominis, lektorici Teni Gojić, fotografkinji Barbari Šarić, moderatorici otvorenja Morani Matković, koordinatorici volontera Mateji Kuki, volonterkama i volonterima Glavne izložbe i Eduzgrafa.
Na isti način zahvaljujemo se ULUPUH-u matičnoj udruzi i organizatorima, svim pokroviteljima i partnerima, Savjetu Zgraf-a 11, Selekcijskoj komisiji, Međunarodnom ocjenjivačkom sudu, Ocjenjivačkom sudu AICA-Hrvatska i na kraju, ali ne manje bitno, zahvaljujemo se sponzorima i partnerima svih programa Zgraf-a 11.

Izvršni odbor Zgraf-a 11

izvor: ULUPUH

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook