Skandinavski dizajn uskoro u Zagrebu

Objavljeno: 10.09.2007.

Scandinavian design beyond the myth, izložba koja se u nedjelju 23. rujna otvara u Muzeju za umjetnost i obrt predstavit će, kroz dvjestotinjak izložaka, skandinavski dizajn od pedesetih godina do danas.

Za komentar same izložbe treba pričekati otvaranje, no zasad je zanimljiva u katalogu izražena intencija kustosa Widara Halena da se iscrpno i cinično sagleda uspon i ... uspon mita o skandinavskom dizajnu.
Sam naziv izložbe zavarava - riječ mit skloni smo doživjeti u njenim negativnim konotacijama: kao laž, ili barem neosnovanu izjavu, mada se u ovom slučaju prije svega radi o razgrtanju slojeva značenja nataloženih oko skandinavskog dizajna u posljednjih šezdesetak godina.
Činjenica je da spomen skandinavskog dizajna pobuđuje određene asocijacije: demokratski, minimalistički, vrhunsko izvedeno, inspirirano prirodom...
Gdje završava istina, a gdje počinje mit (ili marketing)?
Na pamet pada nedavna retrospektiva Tapia Wirkkale - posebice posljedna vitrina posvećena Wirkkalinom samotnjačkom životu u kolibi koju je sam izgradio u pustoši Laponije.

Upravo to je bila slika koju je neumorno slikao Gio Ponti, urednik pedestih i šezdestih godina izuzetno utjecajnog časopisa Domus, govoreći o skandinavskom dizajnu; a koju su objeručke preuzeli kako kustosi tako i marketinški stručnjaci i u Skandinaviji i u ostatku svijeta.
Slika plemenitog divljaka - Homo Scandinavicus - mistično povezanog s prirodom, neokaljanog industrijalizacijom i modernim društvom, dala je skandinavskim proizvodima prikazivanima na Milanskim triennalima 50-ih godina upravo onu neodoljivu dozu romantizma koja je Zapadu nedostajala nakon Drugog svjetskog rata.
Drugi dio Mita o skandinavskom dizajnu velikim dijelom je Mit o Skandinaviji. Skandinavija je u poslijeratnim godinama često isticana kao "društvo snova" - prihvatljiv put razvoja zapadnog društva između surovog kapitalizma SAD-a i jednako surovog komunizma istočnog bloka.

Na ovom prostoru visoke društvene osvještenosti, socijalnih prava i ravnopravnosti, dizajn je shvaćen kao jedan od načina ostvarivanja prava na dobar život - radilo se o starijima, hendikepiranima ili djeci (otuda - demokratski dizajn). Ne čudi da je upravo u Skandinaviji nastao neproporcionalno velik broj proizvoda namijenjen upravo ovim, često marginaliziranim skupinama.
Imidž skandinavskog dizajna dijelom je posljedica mudrog marketinga koji je pao na izuzetno plodno svjetsko tlo, no činjenica je da se čvrsto držao sklopa vrijednosti od kojeg je tek u iznimnim slučajevima odstupao.

Prilično je nezahvalno govoriti o nacionalnom dizajnu (ili, dizajnu baziranom na geografskom podrijetlu) - između ostalog i stoga što se ovakav pristup uglavnom svodi na površnu usporedbu estetskih karakteristika proizvoda i traženja sličnosti među njima (padaju na pamet česti povici o potrebi stvaranja prepoznatljivog hrvatskog dizajna i izričaja!).

Međutim,  ako dizajn shvatimo prvenstveno kao metodu ili pristup, neke zajedničke naznake - među ostalim, luteranska suzdržanost, neskolnost razmetnom i nepotrebnom, ekološka svijest, lucidnost rješenja - izdvajaju se kao dominantne u skandinavskom dizajnu.
Postmodernističkih 70-ih i 80-ih, skandinavski pristup pao je u zaborav. Od devedesetih je ponovno relevantan, u modi. Nove generacije svjetskih dizajnera spremno priznaju inspiraciju klasičnim skandinavskim dizajnom. Mada će mladi  nordijski dizajneri često naglasiti da ih "slavna povijest" više sputava no što im pomaže - tek u iznimnim slučajevima odstupit će od davno utvrđenih kanona skandinavskog dizajna.

Koraljka Vlajo

www.muo.hr

www.scandesign.org

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook