MAJA LALIĆ: Cilj nam je razbiti fahovske barijere

Autori: Marko Golub i Ivana Borovnjak

Maja Lalić je arhitektica i dizajnerica, osnivačica kulturne platforme Mikser, zaslužne za organizaciju brojnih izložbi i događanja na polju arhitekture, dizajna i komunikacija. Osnivačica je kreativnog studija reMiks, autorica godišnje izložbe talenata 'Ghost project', suosnivačica i programska direktorica Mikser festivala te inicijatorica i suorganizatorica inicijative 'Young Balkan Designers'. Intervju koji donosimo izvorno je objavljen u publikaciji D-News, povodom Dana D u lipnju 2011.

Kako je nastao Mikser festival, odnosno koje su bile početne pozicije s kojima ste ga krenuli raditi?

Mikser festival je nastao spontano, iz potrebe stvaraoca u različitim kreativnim disciplinama za platformom koja bi pojedinačne dobre inicijative učinila još vidljivijim, dostupnijim medijima, široj javnosti, većem krugu kreativaca i potencijalnim naručiocima kreativnih usluga i projekata. Zapravo, nukleus prvog Mikser festivala 2009. godine predstavljao je mali nezavisni projekat Mikser organizacije indikativnog naziva: Ghost project, koji je mapirao tadašnju mladu scenu industrijskog dizajna, sa snažnim kritičkim predznakom upućenim industriji koja taj potencijal nerado i retko koristi u kreiranju svojih proizvoda.

Mikser je izrazito multidisciplinarna priča, u smislu da je on žarište najrazličitijih događanja – od onih vezanih za dizajn, do filma, muzike, suvremene umjetnosti i slično. Zašto je multidiscipinarnost ključna u ovakvim regionalnim projektima?

Mikser organizacija se u svojim aktivnostima pre osnivanja Mikser festivala dosta bavila promocijom dizajna, pogotovo kroz pripreme izložbe Ghost project i organizaciju predavanja svetski priznatih dizajnerskih zvezda kao što su Konstantin Grčić, Ross Lovegrove, Karim Rashid, Lugi Colani, Gaetano Pesce, Arne Quinze, Matali Crasset, Patrizia Urquiola, Renne Remakers of Droog Design, Ora Ito, i mnogi drugi. Iako je naš angažman na promociji dizajna u najširim društvenim krugovima urodio plodom i znatno pomerio razmevanje ove discipline u medijima, shvatili smo da se naše različite profesionalne javnosti kreću u prilično zatvorenim krugovima koji se gotovo ne dodiruju. Dizajn, kao disciplina sa mnogo lica, duboko ukorenjena u svaki stvaralački proces, poslužio nam je kao savršen katalizator razvoja Miksera u mnogo veću, regionalnu platformu u okviru koje želimo “propovedati” multidisciplinarni pristup kao poziv na razmenu znanja i ideja među kreativnim disciplinama: dizajn, arhitektura, vizuelne i dramske umetnosti, tehnologija, ordživi razvoj, biznis, politika, mediji, muzika, film, itd. Cilj nam je “razbiti” fahovske barijere, “otvoriti” struke za nove inpute, stimulisati iniciranje timskih multidisciplinarnih projekata koji će na međunarodnoj sceni postići daleko bolje rezultate.

Također, uzimajući u razmatranje disciplinarnu širinu i činjenicu da je inicijalno mali projekt narastao na masovno posjećeni festivalski kompleks, što bi rekla da je osnovna ideja, osnovni koncept koji i dalje obilježava Mikser kao festival i inicijativu?


Zbog devalvacije društvenih vrednosti i hermetičnosti elitnih kulturnih krugova u poslednje dve decenije u Srbiji, mlada populacija je u tom periodu propustila mnoge šanse za vannastavno obrazovanje, prijemčiviji odnos prema umetnosti, razvijanje afiniteta prema intelektualnom radu i kreativnim disciplinama. Možda je najjednostavnije reći da je naš cilj demokratizacija naizgled elitnih kulturnih sadržaja, jer verujemo da kreiranje daleko kvalitetnije „mainstream“ kulture doprinosi istinski progresivnoj avangardi. Ne želimo da budemo „stražari“ ili „čuvari“ savremene kulture, pažljivo je servirajući samo probranoj publici koja to zaslužuje, što je bila praksa mnogih kulturnih institucija tokom recentnih politički turbulentnih prilika na Balkanu. Stimulisanje (razmene), širenje (informacija), deljenje (kontakata), ujedinjenje (različitih publika) su neke od ključnih reči za razumevanje koncepcije Miksera, te ne čudi činjenica da svakodnevno stičemo sve više prijatelja i partnera među organizacijama koje slično misle i delaju.

Jedna od stvari koje su Mikseru i Danu D zajedničke jest magija prostora – odnosno industrijska arhitektura u kojoj se cijela stvar održava. Koja je priča s tim prostorom u vašem slučaju, o kakvom se prostoru radi, koji je njegov status i čime on, konačno doprinosi identitetu i atmosferi samog festivala?

U silose smo zalutali slučajno, pregovarajući mesecima sa menadžerima susedne industrijske lokacije. Kada su inicijalni dogovori sa Lukom Beograd propali, volšebno nam se ukazala mogućnost da u susedstvu, u još uvek funkcionalnom fabričkom kompleksu Žitomlin, organizujemo prvi Mikser 2009. godine, bez jasne ideje da ćemo se na duže vezati za ovu lokaciju. Međutim, magija se desila, sirovi ambijenti magacina i silosa su osvojili i nas, i učesnike, i publiku. Ogoljeni beton i vidljive instalacije savršeno se uklapaju u koncepciju festivala i tekuće ekonomske prilike, da autentične projekte prikažemo bez „ulepšavanja“, uz minimalna sredstva. U krajnjem ishodu ova jukstapozicija ima upravo pozitivan efekat isticanja dizajnerskih i umetničkih artefakata naspram industrijskog okruženja. Od prvog Miksera naša saradnja sa upravom Žitomlina se produbljuje, osvajamo sve više prostora, pravimo dugoročnije planove. Naime, novi vlasnici kompleksa uočavaju značaj Mikser festivala za promociju ove atraktivne lokacije nedaleko od centra grada, koja će sasvim sigurno imati komercijalni život u budućnosti. Razmišljamo zajedno čak i o tranzitornom periodu tj. razmatramo mogućnost da se postojeća proizvodnja i skladištenje brašna zameni kreativnom industrijom.

Mikserov projekt Young Serbian Designers prošao je zapaženo u dizajnerskom svijetu. Ove godine u Milanu je predstavljena proširena verzija pod imenom Young Balkan Designers. Kako i zašto ste inicirali ove projekte i kakve su reakcije javnosti?

Izložba Young Serbian Designers nastala je kao logičan nastavak projekta Ghost Project kada je, nakon 3 godine mapiranja domaćih mladih talenata iz oblasti industrijskog dizajna, kvalitet radova dosegao nivo koji možemo da prikažemo ostatku sveta. Milanski sajam nameštaja smo izabrali za destinaciju za premijerno predstavljanje esencije srpskog dizajnerskog talenta, kao najposećeniju i najznačajniju internacionalnu strukovnu manifestaciju. Tokom dva uspešna nastupa u Milanu pod “zastavom” Young Serbian Designers, prilazilo nam je mnogo dizajnera iz svih bivših jugoslovenskih republika i okolnih zemalja sa upitima o projektu i mogućnostima učestvovanja, te smo shvatili da je nacionalni okvir projekta tesan, da je potreba za ovakvom platformom jednaka u svim zemljama okruženja, i da udruženim snagama možemo postići još bolje rezultate na svetskoj sceni. Ono što se ispostavilo kao dodatni kvalitet ovako unapređene inicijative Young Balkan Designers jeste činjenica da saradnja dizajnera na ovom projektu doprinosi uspostavljanju pokidanih veza u regionu i stvaranju boljeg poslovnog ambijenta za rad talentovanih autora na Balkanu.

Proizvodnja u regiji posljednjih godina stagnira. Koja je uloga dizajnera u takvoj situaciji? Ima li uopće mjesta za dizajn na ovim prostorima, koja je njegova vidljivost i status unutar društva?

Retki su primeri kod domaćih proizvođača da se ozbiljnije ulaže u dizajn, razvoj, istraživanje. Dizajneri stoga moraju preuzeti i obrazovnu ulogu, biti uporni i konstantno raditi na promociji dizajna, i to na dva fronta. Trebaju na sebe uzeti ulogu neke vrste katalizatora procesa koji se jako sporo odvijaju, ne samo kod nas. Mikserovi napori promocije naših talenata u inostranstvu kroz platformu Young Balkan Designers su pomalo „virtuelni“, tj. ne odgovaraju pravom stanju u privredu - dižu prašinu oko dizajna dok produkcija stagnira. Naš moto je da je „kriza šansa koju ne smemo propustiti“, ne pristajemo da nas ponese talas letargije, pasivnosti. Nastupima u inostranstvu računamo na „bumerang efekt“ kod naših proizvođača koji se zapravo sada i dešava. Tek kada se dokažeš u inozemstvu, kada izađu objave o našim autorima u Domusu, Wallpaperu, Surface magazinu, na Designboomu i Dezeen.com-u, onda postajemo daleko vidljiviji i kod naših proizvođača i medija. Broj upita za kupovinu pojedinačnih produkate na našem štandu u Milanu je svake godine veoma veliki, zamislite da postoji industrija koja to hoće da podrži. To je za domaće proizvođače signal da bi ulaganjem u ovakve proizvode doživeli uspeh i na svetskom tržištu. Predstavljanjem u Milanu mi za njih zapravo testiramo međunarodno tržište.

Zapadne zemlje nekoliko su koraka ispred u dizajn produkciji. Kako pozicioniraš balkanske dizajnere u okviru svjetske scene? Ima li balkanski dizajn neku posebnu priču?

To je večno pitanje, postoji li balkanski dizajn, može li se govoriti o njegovom identitetu na način na koji to možemo kada je u pitanju recimo skandinavski dizajn. Ako govorimo o oblikovnom jeziku, mislim da zajednički imenitelj nije ni potreban, niti poželjan, ali je sasvim sigurno da se može iskristalisati srodna filosofija u kreiranju proizvoda sa ovih prostora, koju mi polako naziremo radeći sa mladima na projektu Young Balkan Designers. Uz nesebičnu pomoć Konstantina Grčića, mentora projekta i velike ličnosti među dizajnerima, pre svega mislim na njegovu mudrost, plemenitost i etiku, uspostavili smo kriterijume konkursa koji se racionalno odnose prema kontekstu u kome savremeni mladi dizajner sa Balkana stvara. Ako se na tren vratimo na zajedničku filosofiju balkanskih dizajnera, onda su ti naši kriterijumi usmereni ka prihvatanju realnih prilika i transformaciji naših ekonomskih, socioloških i tehnoloških ograničenja u komparativne prednosti. Ohrabrujemo jednostavnost formi, upotrebu dostupnih materijala i primenu izvodljivih tehničkih rešenja, dok istovremeno stimulišemo intelektualno promišljena, iskrena i duhovita dizajnerska rešenja, što u kombinaciji sa nepretencioznom materijalizacijom (najčešće u drvetu) može da pruži genijalan rezultat. Nepretenzioznost, jednostavnost i humor mogu biti elementi te posebne priče balkanskog dizajna.

Koji su planovi Miksera za budućnost?

Planova ima mnogo. Kako se granaju discipline prisutne na Mikser festivalu, tako raste i polje našeg delovanja. U okviru naše izdavačke delatnosti, pored upravo objavljene monografije o Mirku Iliću, u pripremi je nekoliko novih izdanja Mikser Books. Kada je reč o radu sa mladim talentima, iskustvo stečeno nastupima u inostranstvu želimo da pretočimo u naredni korak evolucije projekta Young Balkan Designers. Naime, spremamo se da iz faze traganja za prototipima koje bi predstavljali na svetskim talent smotrama zakoračimo u svet realnih proizvoda. Radićemo i dalje na više frontova, sa nastavićemo sa vrednim mapiranjem talenata kroz niz konkursa i izložbi, dok na drugoj strani intenzivno uspostavljamo saradnju sa domaćim, regionalnim i stranim firmama koje pokazuju interesovanje za saradnju sa mladim dizajnerima, poput srpskog Simpa, bosanskih proizvođača Rukotvorine i Artisan, nemačkog Karea, itd. Ideja je da u saradnji sa zainteresovanimproizvođačima koncipiramo konkurs koji traga za dizajnerskim i tehnološkim rešenjima za konkretne proizvode potrebne ovim kompanijama, te da izborom za najbolje radove u različitim kategorijama, umesto prototipa, dobijemo proizvode koji sigurno ulaze u serijsku proizvodnju.

tekst: Marko Golub i Ivana Borovnjak

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook