ALEKSANDAR VELINOVSKI: Umjetničke spone i poslovanje mogu postojati izvan utjecaja politike

Objavljeno: 17.07.2012.

"Moja osobna vizija je da Skopje postane regionalni centar gdje će dizajneri iz regije i šire dolaziti proizvoditi svoje prototipe. Skopje ima ogroman potencijal za to, imamo solidnu infrastrukturu, veliki broj malih i srednjih poduzeća i dobar ‘know-how’" - A. Velinovski, član žirija, DAN D 2012

Aleksandar Velinovski posljednjih deset godina djeluje kao kulturni menadžer u Skopju i Utrechtu. Osnivač je Skopje Design Weeka, jedan od inicijatora platforme Ministry of Pleasure, i director organizacije Public Room u Skopju, Makedonija. Razgovarao: Marko Golub

Osnovno područje djelovanja Public Rooma zapravo je vezano za umjetničke rezidencije. U kojoj je mjeri takva orijentacija Public Rooma stvar umrežavanja s drugim kulturnim institucijama i autorima, a u kojoj i stvar samoodrživosti u tržišnom smislu, budući da ste zapravo i Art Hotel?

Public Room je vjerojatno jedini službeni program rezidencijalnog boravka umjetnika (AIR) u Skopju. Pripreme za pokretanje programa AIR započele su 2009. i plan je bio da počnu funkcionirati 2010. Iako u Makedoniji ne postoji program AIR, ni središnja ni lokalna uprava nije podržala taj projekt. Njihov je stav bio da makedonski umjetnici trebaju boraviti u inozemstvu, no ne i obrnuto. Nakon što nam je odbijena financijska potpora, morali smo pronaći alternativne izvore prihoda kako bismo mogli zadržati prostor i pokrenuti program AIR te bili samoodrživi. Uz maleni kredit od banke, uspio sam izgraditi Art Hotel Public Room i Satellite Apartments. Danas je to jedan od najisplativijih smještaja u Skopju, a na pojedinim internetskim stranicama za ocjenjivanje hotelskih usluga imamo bolji rezultat od nekih hotela s pet zvjezdica. Vlasti su nam tako učinile veliku uslugu jer se ovaj model pokazao daleko najboljim. Ovakav iznimno nezavisan model funkcioniranja daje nam slobodu da se bavimo aktivnostima po vlastitom izboru. Možemo se usredotočiti na visokokvalitetne programe i dugoročne
aktivnosti. Public Room također ima i ad hoc program, no mi smo ti koji određuju kriterije. Ponekad neki vrlo dobri mladi umjetnici dođu kod nas u galeriju i žele se predbilježiti za izložbu jer su im vrata nacionalnih institucija zatvorena i nemaju gdje izložiti svoje radove.

Kako izgleda povijest, a kako sadašnji okvir aktivnosti Public Rooma? Da li se on razvija spontano, povezano s potrebama i kontekstom, ili je planski i konceptualno definiran od samog početka?


Još od svojeg prvog projekta nastojimo reagirati na potrebe društva. Tako je 2008., odmah nakon grčkog veta na makedonsko članstvo u NATO-u, PublicRoom organizirao prvu izložbu grčkih umjetnika u Skopju. Dokazali samo kako umjetničke spone i poslovanje mogu postojati izvan utjecaja politike. Ljudi su slični gdje god da pođete; neki su zaokupljeni politikom, a drugi ne – na tu smo kartu igrali. S druge strane, Public Room je izgradio svoj lokalni i regionalni ugled kao trendseter organizirajući desetke različitih zbivanja. Od 2009. uglavnom smo usmjereni na dizajn. Prije toga nas je najviše zanimala likovna umjetnost. Nakon prve samostalne izložbe nizozemskog dizajnera Sache Lannoyea, Public Room je shvatio kako je interes za primijenjenu umjetnost daleko veći. Ljudi poimaju dizajn pristupačnijim i usude ga se kritizirati i o njemu raspravljati. Ta komunikacija, koja rijetko kada postoji kod likovne umjetnosti, od iznimne je važnosti.

Na koji su točno način Public Room, platforma i izložbena koncepcija Ministry of Pleasure i Skopje Design Week ove i prošle godine povezani?


Skopje Design Week i internacionalna platforma Ministry of Pleasure pokrenuti su od strane Public Rooma. Tijekom nultog izdanja Skopje Design Weeka u rujnu 2011. dvije su se druge udruge civilnog društva, ParK i Plakart, priključile platformi, koja je i dalje otvorena za sve vrste formalnih i neformalnih inicijativa koje bi htjele doprinijeti i razvijati sektor dizajna. Planiramo uključiti i mnoga druga trgovačka društva i lokalna i državna tijela. Tada ćemo postići potpuni i iskonski napredak u kreativnom sektoru, i lokalno i međunarodno. Putujuća izložba Ministry of Pleasure izvedena je iz istoimene platforme. Ono što je kod nje jedinstveno jest da je otvorena za dizajnere iz čitavog svijeta. Plan je da oni postanu važan dio platforme, dođu u Makedoniju proizvoditi svoje prototipe i povežu se s lokalnim ili regionalnim proizvođačima. Mi ih promoviramo. Trenutačno u selekciji imamo dvoje nizozemskih umjetnika i oboje izrađuju svoje
proizvode u Makedoniji.

Očigledna je vaša kontinuirana suradnja s umjetnicima i dizajnerima iz nizozemskog konteksta. Na čemu je ta povezanost bazirana?

Vrlo sam aktivno uključen u kulturalni sektor u Nizozemskoj i volim ga povezivati s našom regijom. Za festival Eastern Neighbours 2010. odabrali smo Hrvatsku kao središnju zemlju. Prava društvena i kulturalna obilježja Nizozemske nisu previše poznata kod nas. Možemo puno toga naučiti od Nizozemske, pogotovo kad je u pitanju sektor dizajna. U nekoliko izložbi i radionica, organiziranih tijekom proteklih nekoliko godina, pozvao sam nizozemske dizajnere i rezultati su bili izvrsni. Općenito se za njih može reći da su vrlo fleksibilni, no ono čemu se najviše divim su struktura i završni dodir.

Kakav je, u nekim osnovnim crtama, kontekst za dizajn i dizajnere u Makedoniji? Koji su akutni problemi koje treba adresirati?

U okružju poput našeg u Skopju, gdje, iskreno, ponuda dizajna nije toliko velika, međunarodni dizajnerski događaji poput Skopje Design Weeka igraju ključnu ulogu u umjetničkoj emancipaciji populacije. Potražnja za dizajnerskim proizvodima trenutačno nije prevelika. Ljudi su i dalje skloni kupovati jeftine i dobro znane proizvode. Makedonci generalno ne vole eksperimente. U ovom je trenutku edukacija publike i poslovnog sektora od najveće važnosti za kompanije i dizajnere. U Makedoniji postoji preko 30 ozbiljnih tvornica namještaja, no one kao da ne razumiju riječ ‘dizajn’, a još manje pojam autohtoni dizajn. Većina od tih kompanija su samo jeftini prerađivači za zapadnoeuropske i američke kompanije. Imaju dovoljan broj narudžbi iz inozemstva pa njihove uprave nisu toliko zainteresirane u ulaganje u vlastiti brend. Trenutačno im je poslovanje dobro i uz ‘manje napora’ uspijevaju postojati na tržištu bez neke pretjerane izloženosti. Ovakvo poslovanje je za njih najlakše, no postavlja se pitanje što će te kompanije uraditi kada za nekoliko godina tržišta s jeftinijom radnom snagom postanu dostupnija zapadnjačkim kompanijama. Makedonske kompanije bi u tom slučaju izgubile tržište i bile bi malo poznate čak i lokalno pa bi stoga zasigurno bankrotirale. Na sreću, među njima ima i pionira, ozbiljnih kompanija koje proizvode samo autonomne dizajne poput Zavar Designa, Feydoma i nedavno otvorenog studija Shop and Design, kao i nekolicine drugih. Oni su naši partneri i mi ih promoviramo lokalno i inozemno. Ulaganje u njihovu promidžbu bi unaprijedilo čitavi sektor dizajna, kao lokalno gospodarstvo. Također, dizajn se poima nesvjesno ili podsvjesno, ravnomjerno s upotrebljivošću. U smislu publike, dizajn se može smatrati sredstvom za podizanje svijesti o umjetničkoj edukaciji i estetici.

Osnovna misija Ministry of pleasure je povezati s jedne strane dizajnere i umjetnike, a s druge poslovni sektor, vrlo slično onome što i Dan D pokušava učiniti od svog osnutka. Da li je projekt u tom smislu uspio učiniti neke konkretne pomake? Što smatrate svojim osnovnim adutima, i koliko je ta inicijativa do sada uspjela iskomunicirati i realizirati svoje potencijale?

Dan D postoji već tri godine, dok Skopje Design Week tek jednu. Naše su lokalne i regionalne ambicije istovjetne i mislim da je partnerstvo ispravna riječ za opisivanje našeg međusobnog odnosa. Na posljednjem sastanku regionalnih festivala u svibnju
2012. u Beogradu osjetio sam veliku energiju i polet od strane kolega iz svih zemalja. Isto kao i u ostatku Europe, uslijed sve starijeg pučanstva i snažnih pritisaka globalizacije, budući ekonomski rast i radna mjesta morat će u sve većoj mjeri dolaziti kroz inovacije u proizvodnji, uslugama i poslovnim modelima. Nije bez razloga inovacija u središtu europske Strategije 2020 za rast i radna mjesta. Inovacija donosi prednosti svima – građanima, potrošačima i radnicima. Ona ubrzava i unaprjeđuje način na koji društvo poima, razvija, proizvodi i pristupa novim proizvodima, industrijskim procesima i uslugama. Balkan se smatra novom nadolazećom ekonomskom regijom Europe. Nakon turbulentnih vremena od prije 20 godina, regiju napokon obilježava napredak. Potražnja za profesionalizmom u svim sektorima sve je prisutnija. Sve veći broj malih i srednjih poduzeća mora se prilagoditi potrebama razvijenih i nadolazećih tržišta poput Rusije, Kine, Brazila i Indije. Činjenica da ne posjeduju strogo definirani položaj nudi im priliku da unaprijede razinu funkcionalnosti i dizajn svojih proizvoda i usluga kako bi bile što kompetitivnije na regionalnoj i međunarodnoj razini. Moja osobna vizija je da Skopje postane regionalni centar dizajnerskih prototipa, gdje će dizajneri iz regije i šire dolaziti proizvoditi svoje prototipe. Skopje ima ogroman potencijal za to, imamo solidnu infrastrukturu, veliki broj malih i srednjih poduzeća, dobar know-how i relativno male troškove rada. Ove ćemo godine promovirati mali centar za prototipe u okviru nezavisnog centra za kreativno življenje parK (pripadnik platforme Ministry of Pleasure), no kako bismo postigli krajnji cilj, moramo naići na razumijevanje od strane središnje i lokalne uprave. S poslovnim sektorom je jednostavnije komunicirati jer će oni odmah prepoznati prednosti ove ideje. Regionalna suradnja na razini festivala vrlo je važna. Čvrsto vjerujem kako na svjetskoj karti dizajna možemo rasti jedino kao regija, a ne
kao pojedinačne države.

* intervju je izvorno objavljen u službenoj publikaciji Dana D 2012, D-News

tekst: Marko Golub
fotografije: ljubaznošću A. Velinovskog / Public Room

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook