DAMIR PRIZMIĆ / BRANIMIR PAŠKVAN: HDD RGB (22. 9. - 13. 10. 2011.)

Objavljeno: 10.09.2011.

Od 22. rujna do 13. listopada u HDD galeriji otvorena je izložba Damira Prizmića i Branimira Paškvana pod nazivom HDD RGB. [d] razgovor s autorima održat će se tijekom trajanja izložbe, u četvrtak 29. rujna s početkom u 19 sati. Izložba HDD RGB bavi se bojom kao percepcijskim, lingvističkim i kulturnim fenomenom, a istoimena svjetlosna instalacija galeriju pretvara u zavodljivo, vizualno impresivno sučelje u kojem se odvija i vizualizira online interakcija.

Ova interaktivna instalacija predstavlja prvu potpuno samostalnu ekstenziju projekta proizašlog iz zajedničkog rada dizajnerskog tima Damira Prizmića, Nike Pavlinek i Branimira Paškvana realiziranog u kontekstu izložbe Moć boja u Etnografskom muzeju 2009. godine i naknadno uspješno predstavljenog na izložbi BIO u Ljubljani, na bijenalnom pregledu hrvatskog dizajna 0910 te u Fränkische Schweiz-Museumu u Njemačkoj.Troje autora angažiranih na dizajnu postava tada su samoinicijativno, unutar zadanog budžeta, proširili opseg narudžbe te u skladu s temom transformirali dio prostora u ambijent namijenjen igri i istraživanju.

Jedan segment tog projekta, računalna aplikacija koja je služila unosu, uspoređivanju i vizualizaciji podataka prikupljenih od strane samih posjetitelja izložbi o tome kako vidimo, prepoznajemo i imenujemo boje, sada je pod nazivom colorthename globalno dostupna putem weba. Instalacija HDD RGB njen je fizički produžetak koji u realnom vremenu demonstrira odstupanja u onome što smo mislili da znamo, društvenu uvjetovanost u fizikalno zadanome i subjektivnost u statistički mjerljivome.

Uloga dizajna likovnog postava kao medijacijskog alata presudna je u svakom izložbenom projektu, bez obzira da li on samozatajno ili samosvjesno posreduje sadržaj, dakako ovisno o statusu i tretmanu predmeta koji se izlažu te narativu ili konceptu koji ih dovodi u međusobne odnose. Projekt je u sadašnjoj fazi do kraja izmaknuo svom prvotnom kontekstu narudžbe, ali je u potpunosti zadržao metodologiju iz koje se razvio, u smislu da dalje nastavlja evoluirati u smjeru traženja novih načina posredovanja i artikulacije sadržaja i tematike koja djeluje onkraj predočenog. Veliki, svjetlom obojeni meteorološki balon u galerijskom prostoru sam po sebi je objekt na rubu banalnosti. No, ulaskom u pristupačno komponiranu igru na koju taj objekt poziva otkriva se socijalna i istraživačka dimenzija projekta. Igra postaje istraživanje, osjetilno zavođenje postaje umrežavanje.
Marko Golub

Javni [d] razgovor s autorom Damirom Prizmićem i Branimirom Paškvanom održat će se u četvrtak 29. 9. s početkom u 19 sati.

Izložba ostaje otvorena do 13. listopada 2011.

Detaljnije o projektu:
Koja je koja boja?
Sve je počelo od banalnog pitanja na koje svaki odrastao čovjek zna odgovor. U želji da provjerimo to znanje postavili smo jednostavnu hipotezu – ako je točno da svi znamo koja je boja npr. crvena – tada ćemo svi bez razmišljanja u spektru boja crvenu naći na istom mjestu. Za potrebe eksperimenta osmislili smo jednostavnu aplikaciju koja je trebala pokazati znamo li, odnosno zna li itko koja je koja boja. Pred korisnike je postavljen zadatak spojiti ime boje sa odgovarajućim tonom. U daljnjoj razradi projekta pred aplikaciju je postavljen i čitav niz drugih specifičnih pitanja na temu odnosa čovjeka i boje pa i šire, a dio odgovora može se vidjeti u formi vizualiziranih rezultata unutar same aplikacije.

Ton boje
U terminologiji koju koristimo u okviru našeg istraživanja ton boje odnosi se na specifičnu fizikalnu vrijednost neke boje. U aplikaciji korisnik bira boje sa spektra boja koji sadrži preko 300 000 različitih tonskih vrijednosti. Spektar je napravljen po HSB modelu (hue, saturation, brightness – nijansa, zasićenost, sjajnost) vizualizacije RGB boja. Sustav RGB kreira boje pridruživanjem elektromagnetskih valova tri osnovne boje (red, green, blue – crvena, zelena, plava) u određenim omjerima i koristi se za produkciju boje na monitorima, televizorima i općenito digitalnim displejima.

Vizualizacija rezultata
Umjesto pisanih elaborata u sklopu aplikacije neke od rezultata dobivenih dosadašnjim istraživanjem može se doživjeti vizualno. Možete tako saznati koja je razlika između hrvatske crvene i slovenske rdeče, kako hrvatski govornici razlikuju plavu od modre, koje ime boje ima najveći raspon referencijalnih tonova te koji dio spektra ima najviše referencijalnih imena i slično.

Društvenoistraživački alat

Osmišljen kao alat za igru i istraživanje colorthename može biti od velike koristi za bolje razumijevanje temeljnih pitanja spoznajnih i kognitivnih teorija jer koristeći mogućnosti www-a na jednostavan način sakuplja konkretne informacije čiji broj daleko premašuje bilo koje do sad učinjeno terensko istraživanje. Aplikacija može primiti neograničen broj unosa, a predviđa i mogućnost nadogradnje inicirane od strane korisnika. Kao dinamičan društvenoistraživački alat on se razvija u vremenu i približava se potpunijem odgovoru svakim novim unosom podataka.

Znanje
Na pitanje koja je boja crvena ne postoji univerzalan odgovor – zbir naših mišljenja najbliži je konačnom odgovoru koji međutim nećemo nikada saznati jer se mijenja pojavom ili odlaskom svakog novog promatrača odnosno rođenjem i smrću svakog ljudskog bića. Ipak, naši su odgovori na pitanje koja je koja boja u većoj ili manjoj mjeri slični što ukazuje na određeni stupanj univerzalnosti znanja. Pitanje u kojoj je mjeri naše znanje univerzalno (svima svojstveno), a u kojoj relativno jedno je od temeljnih pitanja svih znanosti koje se bave znanjem i spoznajom. Uz to se pitanje nadovezuje i pitanje našeg odnosa sa svijetom (Weltanschauung), a jedna od najintrigantnijih rasprava na tu temu vodi se već 200 godina upravo oko problema imenovanja boja.

Weltanschauung
S filozofskog aspekta, ali i aspekta mnogih drugih društvenih znanosti (epistemologija, kognitivna psihologija, antropologija, futurologija...) pitanje odnosa svijeta i naše slike o njemu posebno je apostrofirano i često se označava njemačkim terminom Weltanschauung (Welt – svijet, Anschauung – pogled, izgled, koncept). Pitanje poimanja boja u tom je kontekstu posebno zahvalna tema koja korelira lingvistiku i vizualne znanosti. Prihvatimo li da se komuniciranje vizualnim sadržajem (dizajn, arhitektura, fotografija i sl.) teorijski može promatrati kao jezik ili više jezika - boja će zasigurno biti jedan od temeljnih morfoloških elemenata takvih, vizualnih jezika uz pomoć kojih dakle kreiramo vlastiti svjetonazor.

Whorf-Sapirova hipoteza

Ovim terminom u lingvistici se označava teorija prema kojoj jezik (njegova struktura) utječe na kognitivne sposobnosti govornika. Pojednostavljeno rečeno: kojim jezikom govorimo utječe na način na koji mislimo. Protivnici ove teorije zagovaraju ideju da je znanje univerzalno, a jezik je tek mehanizam kojim ga izražavamo – dakle razlikuju se tek modusi kojima znajne komuniciramo, ne i znanje samo. Rasprava je stara više od pola stoljeća (po nekima je i znatno starija pa joj začetke nalaze negdje u počecima 19.st) i do dana današnjeg traje jednakim intenzitetom.

Wisdom of the crowd
Teorija mudrosti mase postavlja tezu prema kojoj će mnoštvo ljudi u prosjeku imati bolju procjenu nekog objektivno nesagledivog ili teško sagledivog podatka nego li pojedinačna mišljenja najstručnijih među njima. Da bi metoda bila primjenjiva svaki član gomile mora imati subjektivno, decentralizirano i neovisno mišljenje te usto mora postojati alat kojim se ta mišljenja mogu svesti na kolektivnu odluku.

tekstovi: Marko Golub, Damir Prizmić / Branimir Paškvan

Organizator izložbe:
Hrvatsko dizajnersko društvo - HDD
Boškovićeva 18, Zagreb
www.dizajn.hr

HDD galerija
Voditelj galerije:
Marko Golub

Sponzori izložbe:
Apcom
Cerovski print boutique
Ars kopija
Span

Izložba je otvorena od 22. 9. - 13. 10. 2011

Radno vrijeme galerije:
Radnim danom od 10 do 20h
Subotom od 10 do 15h
Nedjeljom zatvoreno

Rad HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Flash Playera.

Copyright 2009 Hrvatsko dizajnersko društvo. | web@dizajn.hr | Tel. 098 311 630
Uvjeti korištenja | Impresum | Kontakt | Facebook